Naš je znanstveni interes usmjeren na studente Sveučilišta u Zagrebu i njihov subjektivni doživljaj socijalne zbilje. Studenti su 'elitna podskupina mladih', pa je stoga opravdano propitati kakav je njihov pogled na društvo u kojem žive. Pritom je ishodišna točka rada teorija socijalne konstrukcije zbilje (Berger i Luckmann, 1966). Nakon nekoliko desetljeća dominacije televizije u medijskom prostoru, posljednjih godina Internet u razvijenijim društvima preuzima primat. Brzina razvoja Interneta i broja njegovih korisnika je zapanjujuća. S obzirom na medijske navike, prema Kaliterna Lipovčan i sur. (2009), političke vijesti i crna kronika bez obzira na tip medija izazivaju najveću pozornost kod hrvatske publike. Međutim, Ilišin (2002, 2007) je ustvrdila da je u protekla dva desetljeća među mladima došlo do razlika u načinu provođenja slobodnog vremena te da su generacije suvremene hrvatske mladeži primarno zainteresirana za fenomene koji pripadaju sferi privatnosti, dok je interes za sferu javnosti ili opće dobro u opadanju. Za potrebe ovog rada, iz pismene ankete provedene 2010. na uzorku (N = 612) studenata Sveučilišta u Zagrebu koristili smo anketno pitanje o ocjeni općeg stanja u hrvatskom društvu. Potom su provedeni χ²-testovi i t-testovi radi utvrđivanja postojanja razlike ili sličnosti među studentima u ocjeni općeg stanja hrvatskog društva, temeljem kojih ih se može kategorizirati kao homogenu ili heterogenu populaciju u odnosu na propitivane socio-demografske varijable te njihove medijske navike s naglaskom na korištenje interneta.

Sociologija,Psihologija