crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 719863

Zbornik radova

Autori: Tomić, Draženko; Prskalo, Ivan
Naslov: Philosophy and establishing kinesiology
( Philosophy and establishing kinesiology )
Izvornik:
Skup: 9th FIEP European Congress ; 7th International Scientific Congress "Sport, Stress, Adaptation"
Mjesto i datum: Sofija, Bugarska, 09-12.10.2014.
Ključne riječi: science; philosophy; kinesiology; scientific method
( science; philosophy; kinesiology; scientific method )
Sažetak:
The paper aspires to establish kinesiology as an independent scientific discipline. For this purpose, historical overview of philosophy (the scientific discipline) is presented from its beginnings, when philosophy implied the totality of human knowledge, to the segregation of specific fields. This process took place simultaneously with the quantitative increase of human knowledge. Several significant periods in the history of science, important for the development of the scientific discipline now referred to as kinesiology, are emphasised. Furthermore, this paper argues that history of physical and health education is not the same as the history of kinesiology. The first significant period mentioned in the paper is the Greek period. After more or less failed attempts by the early Greek cosmologists to find a prime matter, the appearance of the first European Enlightenment - sophistry - that puts man at the centre of philosophical (scientific) research is emphasized. In Plato's and Aristotle's writings the authors sought the optimal social and educational environment that would bring about the reign of the best. The paper also observes, through philosophical considerations, the parallel development of medicine. It was in Greece where the medical code of ethics (Hippocrates) was established as well as the healing methods that have been applied for centuries. The authors further point out some experiments on the connection between muscle contraction and the impulse of the momentum. In addition, a brief overview of the third parallel branch of human knowledge is presented - the technical, architectural, and ultimately mechanical one- which also has its repercussions on man (biomechanics). The following section of the paper shows how, towards the end of antiquity, the above mentioned three branches of human knowledge spread to cosmopolitan proportions during Hellenism, faced the Jewish and Semitic world view, to be finally synthesized in the works of several Christian philosophers and thus transferred to the Middle Ages. After pointing out several significant figures of the Middle Ages, the authors observe that the Middle Ages at its peak gave birth to experiment as the only relevant factor in science thereby irrevocably separating philosophy from what is now considered science: a collection of systematically and methodologically acquired knowledge. The last section of the paper points to the laws of classical mechanics, especially interesting from the point of view of kinesiology, particularly significant moments in the development of medical knowledge, but also the development of physiology that culminated in the 19th and 20th centuries, and finally the discovery of a large number of technical aids. The width and interdisciplinarity in studying the laws of functioning of kinesiology systems, and the management of these systems ensure the kinesiology, as a young branch of science, a promising future.
Vrsta sudjelovanja: Poster
Vrsta prezentacije u zborniku: Nije objavljen
Vrsta recenzije: Nema recenziju
Izvorni jezik: eng
Kategorija: Ostalo
Znanstvena područja:
Pedagogija,Filozofija
Upisao u CROSBI: Draženko Tomić (drazenko.tomic@ufzg.hr), 12. Lis. 2014. u 11:11 sati
Napomene:
Članak pretendira utemeljiti kineziologiju kao samostalnu znanstvenu disciplinu. U tu svrhu donosimo povijesni prikaz filozofije (znanosti) od njezinih početaka kada je filozofija podrazumijevala sveukupnost ljudskih znanja do segregacije posebnih područja. Ovaj proces se odvijao paralelno s kvantitativnim porastom ljudskog znanja. Ukazujemo na nekoliko značajnijih razdoblja u povijesti znanosti, značajnih za razvoj znanstvene discipline koju danas zovemo kineziologija. Pri tom u članku tvrdimo kako povijest tjelesne i zdravstvene kulture nije isto što i povijest kineziologije. Prvo značajnije razdoblje o kojem govorimo je ono grčko. Nakon manje-više neuspjelih pokušaja ranih grčkih kozmologa u potrazi za nekom pratvari, podvlačimo pojavu prvog europskog prosvjetiteljstva - sofistike - koja stavlja čovjeka u središte filozofskog (znanstvenog) istraživanja. U Platonovim i Aristotelovim spisima traži se optimalno društveno i odgojno okružje koje će iznjedriti vladavinu najboljih. Pratimo i filozofskim promišljanjima usporedni razvoj medicine. Upravo u grčkoj uspostavljen je liječnički kodeks (Hipokrat) i metode liječenja koje su stoljećima primjenjivale. Ukazujemo na neke eksperimente o povezanosti mišićne kontrakcije i impulsa gibanja. Dajemo i kratak prikaz treće usporedne grane ljudskog znanja - one tehničke, graditeljske, u konačnici mehaničke - koja ima svoje reperkusije i na čovjeka (biomehanika). U sljedećem dijelu članka pokazujemo kako su tri spomenute grane ljudskog znanja pri kraju starog vijeka dobile kozmopolitske razmjere u helenizmu, susrele se sa semitsko-židovskim načinom gledanja na svijet, konačno sintetizirale u djelima nekoliko kršćanskih filozofa i tako prenijete u srednji vijek. Nakon što smo ukazali na nekoliko značajnijih ličnosti srednjeg vijeka uočili smo kako srednji vijek na svom vrhuncu rađa eksperiment kao jedini mjerodavni čimbenik u znanosti i time nepovratno razdvaja filozofiju od onog što danas podrazumijevamo pod znanošću: skup osustavljenih i metodološki stečenih znanja. U posljednjem dijelu članka ukazujemo i na, s kineziološkog stajališta posebno zanimljive, zakone klasične mehanike, posebno značajne momente u razvoju medicinskih spoznaja, ali i razvoj fiziologije koji je kulminirao u 19. i 20. stoljeću te konačno pronalazak većeg broja tehničkih pomagala. Širina i interdisciplinarnost proučavanja zakonitosti funkcioniranja kinezioloških sustava i upravljanja tim sustavima omogućuju kineziologiji, kao mladoj znanstvenoj grani, budućnost.



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4