crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 722333

Zbornik radova

Autori: Marušić, Iris; Matić, Jelena
Naslov: Razlike u korištenju strategija učenja savjesnijih i manje savjesnih učenika/ca
( Learning Strategies Use and Conscientiousness )
Izvornik: 2. Dani obrazovnih znanosti - Uloga istraživanja u obrazovnim promjenama / Iris Marušić (ur.). - Zagreb : Institut za društvena istraživanja u Zagrebu , 2014. 48-49 (ISBN: 978-953-6218-62-2).
Skup: 2.Dani obrazovnih znanosti
Mjesto i datum: Zagreb, Hrvatska, 16.-17.10.2014.
Ključne riječi: savjesnost; motivacijske strategije učenja; kognitivne strategije učenja
( Conscientiousness; Motivational Learning Strategies; Cognitive Learning Strategies )
Sažetak:
U istraživanjima se konzistentno pokazuje da savjesniji učenici/ce postižu bolji akademski uspjeh od svojih manje savjesnih kolega/ica, više su intrinzično motivirani i orijentirani ka postignuću (Poropat, 2009 ; Kommaraju i Karau, 2005). Različito akademsko funkcioniranje ogleda se i u načinu na koji ove dvije skupine učenika/ca pristupaju učenju. Cilj istraživanja bio je provjeriti postoje li razlike između savjesnijih i manje savjesnih učenika/ca s obzirom na njihovu sklonost korištenju motivacijskih i kognitivnih strategija učenja. Istraživanje je provedeno na N = 624 učenika/ca 8. razreda iz 36 škola u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. U skupinu savjesnijih učenika/ca svrstani su oni sudionici koji imaju 25% najviših rezultata na varijabli savjesnosti iz BFI upitnika ličnosti (John i Srivastava, 1999), dok su skupinu manje savjesnih činili oni pojedinci koji se mogu ubrojiti u 25% uzorka s najniže izraženom osobinom savjesnosti. Razlike između dviju skupina provjerene su linearnom diskriminacijskom analizom. Korišteni prediktori su subskale upitnika (Lončarić, 2008) koji mjeri motivacijske (samohendikepiranje, vanjska atribucija neuspjeha, upravljanje vremenom i okolinom učenja, obrambeni pesimizam, određivanje ciljeva, poticanje truda) i kognitivne strategije učenja (kontrola procesa i ishoda učenja, usmjerenost na minimalne zahtjeve, nepovezano memoriranje, ponavljanje i uvježbavanje, (re)organizacija materijala, primjena i transformacija, kritičko mišljenje, elaboracija). Derivirana diskriminacijska funkcija statistički je značajna (Wilksova λ = .553, p < .000). Veličina efekta diskriminacijske funkcije dobivena kvadriranjem kanoničke korelacije iznosi .448. Sve diskriminacijske varijable, uz iznimku primjene i transformacije, značajno doprinose razlikovanju dviju skupina. Prediktori koji su se pokazali najrelevantnijima za razlikovanje među skupinama su strategije samohendikepiranja, poticanja truda, elaboracije, upravljanja vremenom i određivanja ciljeva. Cjelokupni obrazac rezultata sugerira da savjesniji učenici/ce imaju izraženije proaktivne motivacijske i kognitivne strategije učenja te manje izražene defanzivne strategije učenja u usporedbi s manje savjesnim učenicima/cama. Uočene razlike u odabiru samoregulacijskih strategija pokazuju da savjesniji učenici/ce imaju adaptivniji pristup učenju od svojih manje savjesnih vršnjaka/inja, sukladno istraživanjima koja ističu ulogu savjesnosti u uspješnom akademskom funkcioniranju.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Projekt / tema: 100-1001677-0938
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija
URL Internet adrese: http://www.idi.hr/doz2014/
Upisao u CROSBI: Jelena Matić (matic@idi.hr), 21. Lis. 2014. u 17:36 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4