crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 727031

Zbornik radova

Autori: Valerjev, Pavle; Bajšanski, Igor; Gulan, Tanja
Naslov: Utjecaj kvantifikatora na mentalnu reprezentaciju logičkog suda
( Quantifiers and mental representations of logical propositions )
Izvornik: XIX naučni skup Empirijska istraživanja u psihologiji - Knjiga rezimeaBeograd : Filozofski fakultet , 2013. 48-49 (ISBN: 978-86-88803-26-7).
Skup: XIX naučni skup Empirijska istraživanja u psihologiji
Mjesto i datum: Beograd, Srbija, 22-24.03.2013.
Ključne riječi: mentalne reprezentacije ; mentalni modeli ; kvantifikatori ; logički sudovi
( mental representation ; mental models ; quantifiers ; logical propositions )
Sažetak:
U logici predikata važnu ulogu imaju kvantifikatori. U logici se uobičajeno koriste 2 kvantifikatora: svi i neki. Pored toga sudovi mogu biti afirmativni ili negativni. Kombinacijom dobivamo 4 moguće forme suda. Međutim, ljudi svakodnevno koriste i druge izraze za izražavanje količine. Prijašnje istraživanje je pokazalo da neki od tih izraza (puno, nekoliko) imaju pozitivan fokus (referiraju na referentni skup), dok drugi (malo) imaju negativni fokus, tj. referiraju na komplementaran skup. U ovom istraživanju cilj je bio staviti kvantifikatore u kontekst logičkog suda i ispitati kakve oni mentalne reprezentacije potiču kod ispitanika. U dvofaktorskom eksperimentu sudjelovalo je 48 ispitanika. Kao podražajni materijal korišteno je 10 sudova. Odabrano je pet kvantifikatora u afirmativnom sudovima (svi, neki, puno, nekoliko, malo) i odgovarajućih pet u negativnim sudovima. Uz svaki sud ponuđeno je 5 stanja slučajeva na koje se sud može referirati. Tih 5 stanja slučajeva predstavljaju odnose iz teorije skupova: 2 tipa podskupa, ekvivalenciju, presjek i različitost. Zadatak ispitanika bio je da pročitaju sud, obrate pažnju na utisak koji im stvara i onda da prema tome na skali postotaka odrede koliko im se koje ponuđeno stanje slučaja čini moguće. Svaki ispitanik je napravio 50 procjena. Redoslijed sudova i stanja slučajeva je rotiran među ispitanicima. Rezultati pokazuju da ispitanici imaju tendenciju da pojednostavljuju moguća značenja suda i da razvijaju jedan dominantan mentalni model. Na taj način dobivamo odstupanja od idealne logičke reprezentacije. Npr., sud “Svi A su B”, može biti reprezentiran kao ekvivalencija, no ispitanici to čine s vjerojatnošću od tek 32% i to je različito od stopostotne logičke norme (t (47)=-13, 099 ; p<, 001). Nadalje, partikularni sud “Neki A su B” potiče moguću reprezentaciju u kojoj je B podskup od A u tek 40.3% i to je različito od norme (t(47) = -11, 6 ; p<, 001). Svi partikularni kvantifikatori potiču slične reprezentacije. Ipak, razlike među njima se očituju za moguću reprezentaciju A je podskup od B (F(3, 141)=5.02 ; p=, 002), gdje “puno” ima najviše, “neki” i “nekoliko” slične srednje, a “malo” najmanje vrijednosti. Faktor afirmativnost-negativnost je u značajnoj interakciji s faktorima tipova partikularnih kvantifikatora i stanja (F(12, 516)=3, 76, p<.001). Zaključno, ispitanici štedljivo reprezentiraju sudove, i to omogućuje pogreške u zaključivanju u slučaju potrebe za manje tipičnom reprezentacijom suda.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Međunarodna recenzija
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija
URL Internet adrese: http://www.empirijskaistrazivanja.org/KnjigaRezimea.aspx
Upisao u CROSBI: Pavle Valerjev (valerjev@unizd.hr), 4. Stu. 2014. u 15:20 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4