crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 727052

Zbornik radova

Autori: Nikolić, Ivana; Valerjev, Pavle
Naslov: Utjecaji akustične sličnosti fonema na zadržavanje čestica u radnom pamćenju
( The effects of phonemes acoustic similarity on items retention in the working memory )
Izvornik: III Kongres psihologa Bosne i Hercegovine - Knjiga sažetaka / Vučina, Tea ; Radetić-Lovrić, Sanja (ur.). - Mostar :
Skup: III Kongres psihologa Bosne i Hercegovine
Mjesto i datum: Mostar, Bosna i Hercegovina, 14-16.03.2013.
Ključne riječi: radno pamćenje ; psiholingvistički modeli ; fonemi
( working memory ; psycholinguistic models ; phonemes )
Sažetak:
Prema psiholingvističkim modelima radnog pamćenja pamćenje redoslijeda čestica bi trebalo biti bolje za akustički različite nego za akustički slične čestice. Nadalje, kod akustički sličnih čestica pamćenje redoslijeda bi trebalo biti najbolje za listu čestica koja dijeli konsonant-konsonant komponentu, a pamćenje sadržaja čestica bi trebalo biti najbolje za listu čestica koja dijeli vokal-konsonant komponentu. U istraživanje se, stoga, pošlo s ciljem da se ispitaju efekti akustične sličnosti fonema na broj zadržanih čestica (troslovnih slogova) u radnom pamćenju. Ispitivan je broj ispravno reproduciranih čestica različite akustične sličnosti fonema za različite načine vrednovanja. Ispitivanje je provedeno na 30 studentica Sveučilišta u Mostaru, dobi 20-24 godine. Svakoj ispitanici su bile prezentirane sve 4 liste ne-riječi (3 akustički slične, a 1 različita), tj. po 4 čestice te troznamenkasti broj, nakon čega je ispitanica započela interpoliranu aktivnost odbrojavanja, nakon koje je reproducirala prezentirane riječi. Postupak je ponovljen 40 puta. Slijed lista, grupa unutar liste, te čestica unutar grupe je bio randomiziran. Rezultati pokazuju kako je pamćenje sadržaja i redoslijeda čestica najbolji za listu akustički sličnih čestica koja dijeli konsonant-konsonant komponentu. Dolazilo je do više pogrešaka pri reprodukciji kod akustički različitih čestica te čestica koje dijele vokal-konsonant, kao i konsonant-vokal komponentu nego kod čestica koje dijele ponovljene konsonante. U ispitivanju su se koristile ne-riječi te je ostale liste čestica stoga bilo teže zapamtiti nego listu koja dijeli ponovljene konsonante u kojoj se mijenjao samo vokal, pri čijoj su reprodukciji ispitanici imali manju vjerojatnost da pogriješe s obzirom da u hrvatskom jeziku postoji 5 vokala, naspram 30 konsonanata, te je rekonstrukcija tih čestica bila značajno lakša. Zanemarujući listu čestica koja dijeli ponovljene konsonante ispitanice su se ipak bolje dosjećale redoslijeda akustički različitih nego sličnih čestica, te je dosjećanje sadržaja čestica bilo bolje za listu čestica koja dijeli vokal-konsonant, zbog rime koja je zbog ponavljanja pojačana, nego za listu čestica koja dijeli konsonant-vokal komponentu. Zaključno, akustična sličnost utječe više na pamćenje redoslijeda, nego sadržaja čestica što je u skladu s rezultatima dobivenim u novijim istraživanjima.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Međunarodna recenzija
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija
Upisao u CROSBI: Pavle Valerjev (valerjev@unizd.hr), 4. Stu. 2014. u 16:19 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4