hrvatski

Povezanost motivacijskih uvjerenja s ponašajnom i emocionalnom uključenosti u učenje matematike

Uključenost učenika je konstrukt koji je od sredine osamdesetih godina 20. stoljeća privukao pažnju teoretičara i praktičara u području psihologije obrazovanja jer se pokazao vrlo korisnim u objašnjavanju nepoželjnih akademskih ishoda, kao što su nesudjelovanje u nastavnom procesu, loš akademski uspjeh i odustajanje od škole. Definira se najčešće kao „meta“ konstrukt koji objedinjuje emocionalnu i ponašajnu uključenost, a prema nekim teoretičarima i kognitivnu, te je pod utjecajem brojnih okolinskih i osobinskih činitelja. Međutim, danas još uvijek postoji neslaganje među istraživačima o samoj prirodi konstrukta uključenosti, njezinom odnosu s drugim varijablama (posebno motivacijskim uvjerenjima), te je prisutna tendencija za istraživanjem samo jedne dimenzije uključenosti, ponašajne dimenzije. Stoga je cilj ovog istraživanja bio provjeriti može li se na temelju ciljeva postignuća učenika, njihove samoefikasnosti i samoefikasnosti u samoregulaciji, te subjektivne vrijednosti učenja predvidjeti i emocionalna i ponašajna uključenost učenika, Pritom se konstrukt emocionalne uključenosti sastojao od tri komponente: ugodne emocije, opće neugodne emocije i neugodne emocije vezane uz teškoće s izvršavanjem zadataka na nastavi. Istraživanje je provedeno na uzorku od 267 učenika trećeg razreda opće gimnazije, a sve varijable su mjerene u području matematike. Rezultati provedenih hijerarhijskih regresijskih analiza su pokazali da različiti oblici uključenosti imaju različite obrasce povezanosti s ispitivanim motivacijskim uvjerenjima. Tako se veća ponašajna uključenost i ugodna emocionalna uključenost učenika u završnom koraku regresijske analize mogu predvidjeti na temelju više subjektivne vrijednosti, više samoefikasnosti u samoregulaciji te višeg prethodnog postignuća u matematici. Subjektivna vrijednost zadatka također je i značajan prediktor opće neugodne emocionalne uključenosti, s kojom je negativno povezana. Uz to, značajni negativni prediktori opće neugodne emocionalne uključenosti su i uvjerenja o samoefikasnosti i samoefikasnosti u samoregulaciji. Ciljevi izvedbe također su značajan pozitivan prediktor opće neugodne emocionalne uključenosti, no radi se o supresorskom efektu. S druge strane, ciljevi izvedbe su se izdvojili kao najsnažniji prediktor neugodne emocionalne uključenosti vezane uz zadatak i oni su pozitivno povezani s ovim oblikom uključenosti. Također, značajan pozitivan prediktor neugodne emocionalne uključenosti vezane uz zadatak su i ciljevi ovladavanja, dok je uvjerenje o samoefikasnosti značajan negativni prediktor. Zaključno, i emocionalna i ponašajna uključenost povezane su s motivacijskim uvjerenjima na razini učenika, što ima značajne implikacije za savjetodavni rad s učenicima, kao i poticanje poželjnih motivacijskih uvjerenja, poput samoefikasnosti u samoregulaciji i subjektivne vrijednosti učenja, od strane učitelja i roditelja.

emocionalna uključenost; ponašajna uključenost; ciljevi postignuća; samoefikasnost; subjektivna vrijednost

nije evidentirano