hrvatski

Ciljne orijentacije, ličnost i akademsko samopoimanje učenika i učenica osnovnih škola

Istraživanja sustavno upućuju na značaj osobina ličnosti u različitim aspektima akademskog funkcioniranja. Primjerice, meta-analiza Poropata (2009) ukazuje na ulogu ugodnosti, savjesnosti i otvorenosti u akademskom uspjehu. Ciljevi učenja također su se pokazali pozitivno povezani s ekstraverzijom, ugodnošću, savjesnošću i otvorenošću prema iskustvu, dok je njihova povezanost s neuroticizmom negativna (Payne, Youngcourt i Beaubien, 2007). Ovim smo istraživanjem provjerile postoji li povezanost osobina ličnosti i akademskog samopoimanja sa ciljnim orijentacijama učenika i učenica osnovnih škola. Istraživanje je provedeno na N = 624 učenika i učenica 8. razreda iz 36 škola u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Primijenjen je BFI upitnik za djecu (John i Srivastava, 1999), skale ciljne orijentacije na učenje i izvedbu iz Skale uzoraka adaptivnog učenja - PALS (Midgley i sur., 2000) te skala akademskog samopoimanja iz Self-Description Questionnaire – II (Marsh, 1990). Hijerarhijska regresijska analiza pokazala je da ove varijable objašnjavaju značajan postotak varijance i ciljne orijentacije na učenje i ciljne orijentacije na izvedbu. Dječaci imaju izraženiju orijentaciju na izvedbu od djevojčica, dok kod orijentacije na učenje nema rodnih razlika. Ciljna orijentacija na učenje statistički je značajno povezana s većom ugodnošću, savjesnošću i otvorenošću te akademskim pojmom o sebi. S druge strane, ciljnu orijentaciju na izvedbu predviđa isključivo savjesnost, dok se druge osobine ličnosti i akademski pojam o sebi nisu pokazali relevantnima u predikciji. Ovi rezultati upućuju na to da je orijentacija na izvedbu u većoj mjeri regulirana eksternalnim zahtjevima i očekivanjima, dok je orijentacija na učenje više povezana s obilježjima samih učenika, poput osobina ličnosti i akademskog samopoimanja.

ciljne orijentacije; ličnost; akademsko samopoimanje

nije evidentirano