Hrvatska tradicijska kultura i identitet nekad i danas (CROSBI ID 53515)
Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Čapo Žmegač, Jasna
hrvatski
Hrvatska tradicijska kultura i identitet nekad i danas
Zemljopisni smještaj Hrvatske u srednjoj i jugoistočnoj Europi odredio je Hrvatsku kao panonsku, mediteransku i balkansku zemlju. Klasična hrvatska etnologija seljaštva identificirala je, sukladno takvu položaju, jadransku, panonsku i dinarsku inačicu hrvatske tradicijske (seljačke) kulture. Riječ je o povijesnim kulturnim obrascima koji se znatnije mijenjaju od sredine 20. stoljeća, a posebice su bili razvidni u materijalnoj kulturi, odnosno u onim njezinim dijelovima koji su u izravnoj svezi s pedološkim uvjetima prostora (gospodarstvo i prehrana, izgled seljačkih kuća, materijal za izradu odjeće i sl.). Velik je dio sadržaja hrvatske tradicijske kulture baštinjen iz njezine slavenske osnovice te niza sastavnica koje je inkorporirala iz drugih kulturnih sfera. Hrvatska je tradicijska kultura stoga amalgam nastao na slavenskim temeljima te hibridiziran starorimskim, kršćanskim, reformacijskim, renesansnim i baroknim utjecajima koji su se širili s europskih dvorova i gradova, osmanskim i utjecajima izvaneuropskih kultura koje dolaze putem pomorske tradicije priobalnoga stanovništva i od druge polovine 19. stoljeća snažne emigracije stanovništva, osobito iz priobalja i njegova zaleđa. Amalgamiranju je pridonijela mobilnost stanovništva i planska kolonizacija unutar političkih sustava u kojima su se hrvatske zemlje nalazile. Kulturni je regionalizam do danas prisutan u Hrvatskoj i u smislu identitetnih iskaza stanovnika pojedinih regija i u smislu nekih kulturnih obilježja i načina života. No, gotovo polustoljetni jugoslavenski komunistički poredak u kojemu se nalazila Hrvatska nakon Drugoga svjetskog rata pridonio je ujednačavanju kulturnih obrazaca, a znatnije ih je i izmijenio, s jedne strane kontrolom i cenzurom osobito vjerskih i nacionalno obojenih praksi, a s druge strane uvođenjem novih, radničkoj državi i komunističkoj ideologiji primjerenijih svjetovnih rituala. Od stjecanja neovisnosti pak svjedočimo retradicionalizaciji nekih aspekata društva i kulture s jedne strane, a s druge strane obnavljanju, reinterpretaciji i stvaranju novih kulturnih praksi i tradicija sa svrhom definiranja identitetnih obilježja pojedinih lokaliteta i regija koje je nastalo kao odgovor na globalizaciju i ujednačavanje kultura kojima je zahvaćena moderna Hrvatska
tradicijska kultura, identitet, Hrvatska
nije evidentirano
engleski
Croatian traditional culture and identity in the past and today
nije evidentirano
traditional culture, identity, Croatia
nije evidentirano
Podaci o prilogu
197-227.
objavljeno
Podaci o knjizi
Hrvatska na prvi pogled
Udier, Sanda Lucija
Zagreb: Croaticum – Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik ; FF Press
2014.
978-953-175-514-6