hrvatski

Relacije između kineziološke angažiranosti, psiholoških obilježja i tipova korištenja računala

Adolescenti često koriste računalo za različite potrebe: ostvarivanje socijalnih kontakata, zabavu (slušanje glazbe, igranje računalnih igara i slično), informiranje o pojedinim temama te za svoje nastavne potrebe. Cilj istraživanja je utvrditi odnose tipova korištenja računala s kineziološkom aktivnošću i nekim psihološkim obilježjima adolescenata. Ispitanici su bili 305 učenika završnih razreda osnovnih škola gradova Trogira, Kaštela i Solina. Mjerene su varijable kineziološkog aktiviteta i pasivne zaokupljenosti sportom te percipirane sportske kompetencije i samopoimanja (opće, slika o tijelu i slika o svom zdravlju). Za utvrđivanje učestalosti i stupnja korištenja računala konstruirane su tri ljestvice, za koje su utvrđene kvalitetne mjerne značajke. Na temelju rezultata tih ljestvica, taksonomskom analizom određena su tri tipa korisnika računala adolescenata nazvana nisko, srednje i visoko aktivni korisnici računala. Učenice i učenici se razlikuju po učestalosti pripadnosti pojedinom tipu korisnika računala. Znatno veći postotak učenica pripada tipu visoko aktivnih korisnika računala (52 %). Kod učenica, tipovi korisnica računala se ne razlikuju značajno po izmjerenom kineziološkom aktivitetu i psihološkim obilježjima. Kod učenika, tipovi korisnika računala se značajno razlikuju po skupu izmjerenih varijabli. Skupina visoko aktivnih korisnika računala ima značajno viši stupanj pasivne i aktivne zaokupljenosti sportom te percipirane sportske kompetencije, uz značajno niži stupanj percipirane slike o svom zdravlju od drugih dvaju skupina. Nalazi istraživanja ukazuju na potrebu daljnjeg istraživanja odnosa kineziološkog aktiviteta i psiholoških obilježja adolescenata s korištenjem različitih tehničkih sredstava (računala, televizije i mobitela).

vježbanje; sedentarno ponašanje; adolescenti

nije evidentirano