crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 750979

Disertacija

Autor: Žiger, Tamara
Naslov: Grafijska reforma Ljudevita Gaja
( Ljudevit Gajs Orthographic Reform )
Vrsta: završni rad - diplomski/integralni studij
Fakultet: Hrvatski studiji
Sveučilište: Sveučilište u Zagrebu
Mjesto: Zagreb
Datum: 27. 01.
Godina: 2015
Stranica: 50
Mentor: Tafra, Branka
Ključne riječi: grafijska reforma; Ljudevit Gaj; hrvatski narodni preporod; ilirci; standardni jezik; dijakritički znak; gajica
( orthography reform; Ljudevit Gaj; Croatian National Revival; Illyrians; standard language; diacritics; gajica )
Sažetak:
Na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće Hrvatska je bila politički, teritorijski i jezično razjedinjena. Postojale su dvije varijante hrvatskoga jezika u procesu standardizacije: jedna na kajkavskoj, a druga na štokavskoj dijalektnoj osnovici i tri grafije – kajkavska, slavonska i dalmatinska. Mnogi su jezikoslovci i književnici kroz stoljeća pokušali jezično i grafijski ujediniti sve hrvatske prostore, no neuspješno. Početkom 19. stoljeća sve je veći pritisak mađarizacije i germanizacije u Hrvatima izazivao otpor koji je bio povod nacionalnomu buđenju u kojem je najvažniju ulogu odigrao upravo jezik. Pronašavši dodatni uzlet u ideji slavenske uzajamnosti (panslavizam) koji je tada bio aktualan u Europi, mlada je hrvatska inteligencija započela pokret koji je ostao zauvijek zapamćen u hrvatskoj povijesti – hrvatski narodni preporod. Taj je pokret donio mnoge pozitivne promjene u političkom, kulturnom i jezičnom životu Hrvatske. Ljudevit Gaj profilirao se kao idejni vođa nositelja preporoda (iliraca), a jezično i grafijsko jedinstvo postalo mu je središte interesa. Proveo je slovopisnu reformu utemeljenu na dijakritičkim znakovima, a koja se razvila u dvije faze: 1. u vrijeme nastanka knjižice Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaňa (Budim, 1830) i 2. u vrijeme nastanka članka Pravopisz (1835). Nakon usustavljivanja jedinstvene zajedničke grafije hrvatski su prostori uskoro postali ujedinjeni i u jedinstvenom standardnom jeziku. Gajeva se reformirana grafija (tzv. gajica), sa sitnim preinakama, koristi i danas.
Izvorni jezik: HRV
Upisao u CROSBI: Branka Tafra (btafra@hrstud.hr), 6. Vel. 2015. u 20:26 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4