hrvatski

Odgojno-obrazovno zanemarivanje i poremećaji u ponašanju

Svi čimbenici koji povećavaju vjerojatnost pojave poremećaja u ponašanju i koji omogućuju da takvo ponašanje traje kroz duže vrijeme te da ono dobiva na težini, smatraju se rizičnim čimbenicima za razvoj poremećaja u ponašanju. Podrazumijevaju individualne karakteristike djeteta, karakteristike njegove obitelji i karakteristike ličnosti. U ovom radu usmjerit ćemo se na odgojno- obrazovno zanemarivanje i obiteljske karakteristike djece s poremećajima u ponašanju na kliničkom uzorku Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba. Cilj rada je utvrditi iskazuju li odgojno-obrazovno zanemarena djeca češće poremećaj u ponašanju u odnosu na djecu koja su emocionalno zanemarena i onu koja nisu uopće zanemarena. Također će u radu biti prikazane neke karakteristike obitelji (alkoholizam i psihičke bolesti roditelja, razvod, s kim dijete živi, broj braće i sestara) iz kojih dolaze djeca s poremećajem u ponašanju. U kliničkom uzorku djece koja su bila uključena u obradu multidisciplinarnog tima, s kojima je dijagnosticiran poremećaj u ponašanju njih 53, 8% živi s oba roditelja, 23, 3% s majkom, a 5, 3% s ocem. 12, 8% djece s poremećajem u ponašanju dolazi iz obitelji s prisutnim alkoholizmom oca, a njih 29, 6% iz obitelji razvedenih roditelja. Analiza podataka pokazala je kako među djecom koja su odgojno-obrazovno zanemarena njih 11, 8% pokazuje poremećaje u ponašanju, u skupini emocionalno zanemarene djece 7, 9%, a među djecom koja nisu zanemarena 9, 3% te nije utvrđena statistički značajna razlika u pojavnosti poremećaja u ponašanju unutar promatranih skupina. Važno je imati u vidu da se radi o kliničkom uzorku djece koja su u obradi i tretmanu Ustanove specijalizirane za psihotraumatiziranu djecu. Stoga, nije moguće donositi generalizirane zaključke za ostalu populaciju, no dobiveni rezultati mogu pomoći u daljnjem radu s djecom sličnih poteškoća i potaknuti buduća istraživanja.

odgojno-obrazovno zanemarivanje; poremećaji u ponašanju

nije evidentirano