crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 755198

Zbornik radova

Autori: Komar Zoran
Naslov: Krizna psihologija ili kriza psihologije?
( Crisis psychology or psychology in crisis? )
Izvornik: Perspektiva - 2. drugačija konferencija mladih psihologa, Zagreb, 2014.
Skup: Perspektiva - 2. drugačija konferencija mladih psihologa
Mjesto i datum: Zagreb, Hrvatska, 12. - 13. 04. 2014.
Ključne riječi: krizna psihologija; kriza psihologije; društvena kriza; hrvatsko društvo
( crisis psychology; psychology in crisis; social crisis; Croatian society )
Sažetak:
Pripadnicima generacija koja su rođene, odrastale i žive u kriznim vremenima promišljanje o pojmu krize na prvi pogled čini se banalno jednostavnim, poput svakog drugog iskustva vlastite kože, npr. odrastanja i življenja u rodnom gradu, prehrambenih navika ili stila odijevanja. Ali, kako je jedno od imanentnih obilježja svake krize prijetnja i s njom povezani osjećaji nesigurnosti, tjeskobe i straha, ne treba potcijenitii snagu inicijalnih mehanizama izbjegavanja, potiskivanja i poricanja neugodnih, osobito traumatičnih doživljaja. Ipak, od psihologa kao prononsiranih stručnjaka za obrambene mehanizme očekivalo bi se uspješno preskakanje ovih zamki i temeljito hvatanje u koštac s (psihološkim) uzrocima i posljedicama kriza. Konkretno, ne bi li bilo logično vidjeti intenzivnu zaokupljenost hrvatskih psihologa fenomenima krize, štoviše, očekivati njihove značajne (znanstvene i aplikativne) doprinose kriznoj psihologiji, s obzirom na gotovo kontinuiranu, povijesnu izloženost hrvatskih građana različitim krizama i pošastima?!? Sudeći prema sadržaju znanstvenih i stručnih skupova hrvatskih psihologa kao svojevrsnom izlogu njihova rada, kriza je u Hrvatskoj marginalna, skoro nepostojeća pojava. Ovaj dojam još je markantniji ako se analiziraju psihološke publikacije i osobito javni istupi hrvatskih psihologa. Stanovitu iznimku predstavlja tek bavljenje psihološkim kriznim intervencijama, prisutno posljednjih 20-tak godina, ponajprije kao specifična reakcija na ratna zbivanja i njegove traumatske posljedice. Ali, uz dužno uvažavanje, psihološke krizne intervencije ne može se poistovjetiti s kriznom psihologijom ili psihologijom kriza jer riječ je o usko specijaliziranom području saniranja psihičkih posljedica incidentnih događaja koji su u civilnom životu razmjerno rijetki. U širem značenju pojam krizne psihologije ili psihologije kriza upućuje na raznolika područja bavljenja psihičkim uzrocima, posljedicama i prevencijom svih vrsta kriza izazvanih ljudskim djelovanjem i/ili onima od utjecaja na čovjeka i njegovo ponašanje. Od psihologa se, samostalno ili u suradnji s drugim stručnjacima, očekuju odgovori na pitanja o krucijalnim problemima današnjice koji se sažeto opisuju terminima poput globalne, gospodarske, političke, ekonomske, ekološke, tranzicijske ili civilizacijske krize. Što uzrokuje takve krize, kako ih predvidjeti i/ili prevenirati, može li se i kako njima upravljati (crisis management), a ne samo zbrajati njihove posljedice i naknadno (pokušavati) sanirati štete? Budući da krizne pojave u najvećoj mjeri proizlaze iz nekog oblika ljudskog djelovanja uloga psihologa i psihologije u njihovom razrješavanju čini se neizbježnom, nerijetko i kardinalnom. Ako je Hrvatska posljednjih godina (ili desetljeća) suočena s intenzivnom ekonomskom, gospodarskom, političkom, moralnom i općom društvenom krizom, a hrvatski psiholozi o svemu tome gotovo uopće ne progovaraju, upravdano je zapitati se nije li na djelu kriza hrvatske psihologije? Koji su razlozi izbjegavanja ili zaobilaženja društveno relevantnih tema od strane (hrvatskih) psihologa? Koliko zbog takvog odnosa psihologija dovodi u pitanje svoju ulogu društveno korisne struke? I koja su moguća rješenja ili kako prevladati krizu psihologije? Neozbiljno je očekivati da se odgovori na ova pitanja mogu dobiti na jednom mjestu ili sažeti u jednom izlaganju. Ali, postavljanje pitanja uvijek je prvi korak u traganju za rješenjima.
Vrsta sudjelovanja: Plenarno
Vrsta prezentacije u zborniku: PP prezentacija
Vrsta recenzije: Nema recenziju
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Stručni
Znanstvena područja:
Psihologija
URL Internet adrese: http://www.istrazime.com/vijesti-i-dogadanja/perspektiva-ii-drugacija-konferencija-mladih-psihologa-12-i-13-4-2014/
Upisao u CROSBI: Zoran Komar (zoran.komar@public.carnet.hr), 13. Ožu. 2015. u 19:57 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4