hrvatski

Motivacija za studij i faktori uspjeha u studiju

Ispitivanje motiva i razloga za izbor studija, opća motivacija za studij te faktori povezani s uspjehom u studiju od posebne su važnosti kreatorima obrazovnog sustava kako bi sustav učinili kvalitetnim i djelotvornim. Prediktori akademskog uspjeha mogu se razdijeliti u nekoliko širih skupina: individualne karakteristike učenika, obiteljski činitelji, školski čimbenici, socijalni čimbenici, te društveni činitelji. U istraživanju provedenom na uzorku od 1516 studenata preddiplomskih studija s 18 fakulteta Sveučilišta u Zagrebu cilj je bio ispitati razloge odabira studija, motivaciju za studij te različite čimbenike povezane s prosječnom ocjenom kao mjerom akademskog uspjeha. Među razlozima za izbor svog sadašnjeg studija studenti u najvećoj mjeri navode interes za područje koje studiraju (64, 8%), uspješnost u srodnim predmetima u srednjoj školi (11, 2%), mogućnost zaposlenja u struci (9, 8%), dok 11, 5% nema neki presudan razlog ili su upisali studij na kojemu je bilo slobodnih mjesta. Na pitanje je li studij koji trenutno studiraju ujedno i onaj koji su željeli 57% studenata odgovara da jest, za 32% uglavnom jest, 6, 5% uglavnom nije, dok za 4, 5% nije. 4% studenata sadašnju motivaciju za studij procjenjuje vrlo niskom, 8, 1% niskom, 38% srednjom, 39, 1% visokom i 10% vrlo visokom. Sadašnja motivacija je kod približno trećine studenata povećana, a kod trećine smanjena u odnosu na motivaciju koju su imali na početku studija. Od faktora koji ih potiču na učenje studenti u najvećoj mjeri navode svijest o tome da rade za vlastitu budućnost (57%), potrebu da se riješe ispita (25, 7%), te interes za gradivo i struku (13, 2%). Što se tiče navika vezanih uz učenje najveći broj studenata navodi da uglavnom uče kampanjski, tj. uoči ispita (51, 9%), kod 34% nema pravila, a tek 14, 1% uči kontinuirano, ali oni ujedno imaju i najbolje ocjene. Multivarijatna regresijska analiza objašnjava do 45% varijance prosječne ocjene u studiju kao dostupnog kriterija akademskog uspjeha pri čemu najveću pojedinačnu prediktivnu valjanost imaju kognitivne sposobnosti studenata, motivacija i procjena uloženog truda u studijske obaveze, uspjeh u srednjoj školi, studiranje na željenom studiju, navike studenata vezane uz učenje i organizaciju vremena, te kvaliteta izvedbe nastave i nastavni materijali. Statističke analize pokazuju da na uspjeh najviše utječe kombinacija visokih sposobnosti i visoke motivacije, ali također se pokazuje da visoka motivacija može do određene razine nadomjestiti niže sposobnosti. Motivacija je najveća kod studenata koji su upisali željeni studij, ali je pitanje obrazovnog sustava u kojoj mjeri se ponuda studija može prilagođavati interesima studenata, a u kojoj mjeri treba zadovoljavati potrebe društva i tržišta.

izbor studija; motivacija za studij; uspjeh u studiju

nije evidentirano