crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 758306

Poglavlje/Rad u knjizi

Autori: Mindoljević Drakulić, Aleksandra
Naslov: Fenomenologija adolescentskog samoozljeđivanja: pokušaj samoozdravljenja ili pokušaj suicida – izazov empatijskoj i mentalno zdravoj školi
( The Phenomenology of Adolescent Self-Harm: Attempted Self-Healing or Attempted Suicide – Challenge to Empatic and Mentally Healthy School )
Knjiga: Istraživanja paradigmi djetinjstva, odgoja i obrazovanja/Researching Paradigms of Childhood and Education
Urednik/ci: Opić, Siniša ; Matijević Milan
Izdavač: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Grad: Zagreb
Godina: 2015
Serija: IV
Raspon stranica:: 672-678
Ukupni broj stranica u knjizi:: 726
ISBN: 978-953-7210-82-3
Ključne riječi: adolescent, pokušaj suicida, samoozljeđivanje, suicid, škola
( adolescent, attempted suicide, school, self-harm, self-injury, suicide )
Sažetak:
Samoozljeđivanje prema većini istraživanja, najviše rabi adolescentska populacija te osobe u ranoj odrasloj dobi. Adolescentsko samoozljeđivanje ide od ovisnosti o psihoaktivnim tvarima, kockanju i sl. do raznih oblika automutilacije, poput probadanja i rezanja vlastitog tijela. Danas se smatra i dijelom nove subkulture mladih koji samoozljeđivanje rabe gotovo kao stil života. Iako se danas ne zna dovoljno o pojavnosti i učestalosti (namjernog) samoozljeđivanja (engl. deliberate self-harm, DSH), taj fenomen uz suicid predstavlja stigmu i veliki javnozdravstveni problem. U radu se razmatraju dvije koncepcije: namjerno adolescentsko samoozljeđivanje s ishodom koji nije fatalan te pokušaj adolescentskog suicida. Recentni podaci naglašavaju dvije gotovo oprečne ideje: a) da samoozljeđivačko ponašanje adolescenata služi ponajprije kao regulator negativnih afekata te da kao takvo ne može biti vezano uz pokušaj suicida i b) da je samoozljeđivanje parasuicidalan čin u kojemu se isprepleću dvije tendencije: težnja za smrću i apel u pomoć, točnije da svako automutilirajuće ponašanje, durkheimovskim rječnikom, u sebi krije zametak samoubojstva. Također, u radu se naglašava da je samoozljeđivanje vidljivo ponajprije u školskom okružju u kojemu se prvobitno identificira te odakle potekne i prva inicijativa za traženjem pomoći. Nastavnici, profesori i stručnjaci mentalnoga zdravlja koji rade u školama prve su osobe koje razotkrivaju ovaj složeni adolescentski problem, pa se smatra da unatoč kliničkom neiskustvu imaju jedinstvenu priliku za pružanjem prve psihološke pomoći adolescentu u krizi, budući da se zna da je rana intervencija, u tom smislu, krucijalna.
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Pregledni
Znanstvena područja:
Kliničke medicinske znanosti,Psihologija,Pedagogija
Upisao u CROSBI: Aleksandra Mindoljević (aleksandra.mindoljevic@ufzg.hr), 15. Tra. 2015. u 23:31 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4