hrvatski

Plesne strukture u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture i kinantropološka obilježja

Osnovni cilj istraživanja je utvrditi transformacijsku učinkovitost dvaju plesnih struktura na antropološki status učenika petih i šestih razreda te utvrđivanje eventualnih razlika između dječaka i djevojčica u usvajanju motoričkih znanja plesnih struktura. Pored osnovnog cilja utvrđene su i metrijske karakteristike dvaju testova za procjenu motoričkih znanja plesnih struktura. U istraživanju je sudjelovalo 36 učenika ( 16 djevojčica i 20 dječaka) petog i šestog razreda osnovne škole Fanice Dall’era iz Vira, Bosna i Hercegovina. Za procjenu motoričkih sposobnosti učenika izvršen je izbor nekoliko standardnih motoričkih mjernih instrumenata (prema Metikoš i sur., 1982.). Za procjenu motoričkih znanja plesnih struktura korištena su dva plesa, narodni ples – Dubrovačka poskočica – Linđo i dječji ples – Letkis te je izvođenje plesa svakog ispitanika snimljeno videozapisom. Tri suca su naknadno ocijenili izvođenje plesova na skali od 0- 4 odnosno 0-6 za jedan (Linđo) odnosno drugi ples (Letkis). Dobivene zadovoljavajuće metrijske karakteristike objektivnosti ( α), osjetljivosti (a3 a4 te KS- test) i homogenosti (F) pokazuju da su testovi motoričkih znanja plesova primjenjivi u školskoj praksi. Regresijskim analizama nije utvrđena povezanost kinantropoloških varijabli i motoričkih znanja plesova dok se između dvije točke mjerenja kinantropološke varijable statistički značajno razlikuju. Rezultati t- testa za zavisne uzorke ukazuju na promjenu u razini znanja kod oba motorička znanja plesova u finalnom provjeravanju u odnosu na inicijalno provjeravanje. Rezultati dobiveni u ovom istraživanju trebali bi pridonijeti kvalitetnijem programiranju plesnih struktura i pomoći pri provjeravanju usvojenosti motoričkih znanja plesnih struktura za učenike petih i šestih razreda osnovne škole.

plesne strukture ; tjelesna i zdravstvena kultura ; transformacijska učinkovitost

nije evidentirano