Predviđaju li ličnost i ciljne orijentacije motivaciju za odabir učiteljske profesije? (CROSBI ID 623384)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija
Podaci o odgovornosti
Jugović, Ivana ; Marušić, Iris
hrvatski
Predviđaju li ličnost i ciljne orijentacije motivaciju za odabir učiteljske profesije?
Istraživanja motivacije za odabir profesije učitelja posljednje se desetljeće sve češće oslanjaju na teorijski model Watt i Richardsona (2007). Prema ovom modelu, ključne odrednice izbora učiteljske profesije su intrinzična, društvena i osobna utilitarna motivacija, percepcija vlastitih sposobnosti za poučavanje, te prošla iskustva s učenjem i poučavanjem i utjecaj okoline da se odabere ova profesija. Model također obuhvaća zadovoljstvo odabirom učiteljske profesije i odabir učiteljske profesije kao karijere drugog izbora te percepcije zahtjevnosti, ali i pogodnosti učiteljskog posla. Cilj ovog rada bio je ispitati odnos osobina ličnosti i ciljnih orijentacija s elementima motivacije za izbor učiteljske profesije, te njihovu ulogu u objašnjenju navedene motivacije. U istraživanju je sudjelovalo 374 studenata/ica prve godine učiteljskih fakulteta s tri hrvatska sveučilišta. Motivacija za odabir učiteljske profesije ispitana je Upitnikom faktora koji utječu na izbor učiteljske profesije koji se sastoji od tri dijela s ukupno 18 subskala (Watt i Richardson, 2007). Osim ovog upitnika, primijenjeni su također Big Five Inventory (BFI ; John & Srivastava, 1999) koji ispituje pet faktora ličnosti (ekstraverzija, ugodnost, savjesnost, neuroticizam i otvorenost prema iskustvu) te Skala ciljnih orijentacija (Elliot i McGregor, 2001) koja ispituje četiri ciljne orijentacije (odustajanje od učenja, izbjegavanje neuspjeha, orijentacija ka učenju i orijentacija prema rezultatu). Hijerarhijskom regresijskom analizom pokazalo se da ličnost i ciljne orijentacije imaju značajan udjel u objašnjenju varijance gotovo svih komponenata motivacije za odabir učiteljske profesije, a najviše u slučaju društvene utilitarne motivacije, intrinzične vrijednosti poučavanja te uvjerenja o vlastitoj sposobnosti za poučavanje. Najvažniju ulogu u objašnjenju varijance pojedinih motivacijskih komponenti igraju osobine ličnosti ekstraverzija, savjesnost i ugodnost, te ciljna orijentacija ka učenju. Pri tome ugodnost i ciljne orijentacije ka učenju najbolje predviđaju društvenu utilitarnu motivaciju koja uključuje želju za povećanjem društvene jednakosti i davanjem društvenog doprinosa kroz rad s djecom. Intrinzičnu motivaciju za poučavanje, te veći stupanj zadovoljstva svojim izborom profesije više iskazuju studenti/ice koji su ekstravertirani i ugodni te orijentirani na učenje. Ekstravertirani i na učenje orijentirani studenti/ice smatraju se sposobnijima za učiteljsku profesiju, a ona je karijera drugog izbora onima koji su manje savjesni i manje ugodni. Ovi rezultati upućuju na povezanost širih osobina ličnosti kao dispozicija ka određenom ponašanju, te akademskih orijentacija ka ciljevima učenja s motivacijom za budući učiteljski poziv.
ličnost; ciljne orijentacije; motivacija za odabir učiteljske profesije; studentice učiteljskih studija
nije evidentirano
engleski
Do personality dimensions and achievement goals predict motivation to teach?
nije evidentirano
personality; achievement goals; motivation to choose a teaching career; student teachers
nije evidentirano
Podaci o prilogu
34-35.
2014.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
2. DANI OBRAZOVNIH ZNANOSTI “Uloga istraživanja u obrazovnim promjenama”
Marušić, Iris
Zagreb: Institut za društvena istraživanja
978-953-6218-62-2
Podaci o skupu
2. Dani obrazovnih znanosti
predavanje
16.10.2014-17.10.2014
Zagreb, Hrvatska