hrvatski

Analiza posljedica viktimizacije policijskih službenika

Svrha ovog članka je stjecanje uvida u prijavljenu, ali i tzv. prikrivenu viktimizaciju policijskih službenika, u relaciji s posljedicama nakon viktimizacije. Ciljevi istraživanja bili su utvrditi razlike u: psihofizičkom stanju pojedinca nakon viktimizacije, zastupljenosti osoba s kojima policajci razgovaraju o problemima viktimizacije, potrebi obveznog pružanja stručne pomoći ovisno o vrsti traumatskog događaja, trajanju bolovanja ovisno o vrsti traumatskog događaja. Posljednji cilj bio je utvrditi povezanosti između razloga korištenja bolovanja ovisno o vrsti traumatskog događaja na poslu i odabranih socio-demografskih obilježja. Ispitan je namjerni uzorak ispitanika koji je obuhvatio skoro cijelu populaciju izvanrednih studenata - policijskih službenika kroz pet studijskih godina u akademskoj godini 2013./2014. na Visokoj policijskoj školi Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Za procjenu prikrivene viktimizacije korišten je posebno sastavljen upitnik. Rezultati su pokazali da viktimizirani policajci pokazuju intenzivnije doživljene negativne posljedice i veće trajanje posljedica iskustva viktimizacije kaznenim djelom, u odnosu na viktimizaciju prekršajem. Viktimizirani policajci nakon viktimizacije najčešće razgovaraju s radnim kolegom ili članovima obitelji, a najrjeđe s prijateljima i rukovoditeljima na poslu. Samo 4, 8% viktimiziranih policijskih službenika tražilo je stručnu pomoć nakon viktimizacije. Pronađene su razlike u stavovima policajaca o potrebi obveznog pružanja stručne pomoći te u učestalosti korištenja bolovanja, ovisno o vrsti traumatskog događaja na poslu. Nema statistički značajnih povezanosti među varijablama razloga korištenja bolovanja, ovisno o vrsti traumatskog događaja na poslu i odabranih socio-demografskih obilježja.

bolovanja ; kazneno djelo ; posljedice viktimizacije ; prekršaj ; stručna pomoć

nije evidentirano