crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 778179

Zbornik radova

Autori: Filjak, Suzana
Naslov: Značajke zapovijedanja u Domovinskom ratu
( Characteristics of command in the Homeland war )
Izvornik: Suvremeni izazovi psihologije rada i organizacijske psihologije, Knjiga sažetaka 21. godišnje konferencije hrvatskih psihologa / Sušanj, Zoran ; Miletić, Irena ; Kalebić Maglica, Barbara ; Lopižić, Josip (ur.). - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo i Hrvatska psihološka komora , 2013. 98-98 (ISBN: 978-953-55079-2-5).
Skup: 21. godišnja konferencija hrvatskih psihologa
Mjesto i datum: Zagreb, Hrvatska, 6-9.11.2013.
Ključne riječi: organizacijska uspješnost ; vođenje u opasnim situacijama ; čimbenici zapovijedanja ; značajke ratnih zapovjednika ; osobine pozitivnih zapovjednika ;
( organizational performance ; managing in dangerous situations ; factors of command ; characteristics of war-commander ; the positive qualities of commander ; )
Sažetak:
Brojni su čimbenici organizacijske uspješnosti koja se očituje u kvaliteti finalnog proizvoda ili usluga koje organizacija pruža svojim korisnicima. Učinkovitost vojne organizacije vidljiva je u načinu, brzini i sigurnosti provedbe misija i postavljenih zadaća, a u ratnu mjerilo učinkovitosti vojnog elementa nacionalne moći svake države jest pobjeda. Iako je više nego ikad u povijesti čovječanstva vidljiv tehnološki napredak a dostignuća imaju utjecaj na gotovo sva područja ljudske djelatnosti, ipak je čovjek nezamjenjiv pri planiranju, organizaciji i provedbi određenih akcija te i dalje ostaje najvrjedniji potencijal svake organizacije. Tako je pri utvrđivanju organizacijske učinkovitosti glavni predmet istraživanja i nadalje orijentiran na čimbenike uspješnog vođenja, odnosno u vojsci na zapovijedanje. Ovim se radom nastojalo utvrditi značajke zapovijedanja u Domovinskom ratu u svrhu pokušaja određenja čimbenika koji pridonose uspješnom vođenju i zapovijedanju u ratnim uvjetima i međunarodnim vojnim misijama. Kako postoji niz različitih i ograničavajućih, pa čak i međusobno isključivih teorijskih koncepata o uspješnom vođenju, pri konstrukciji upitnika kao i pri organizaciji samog ispitivanja, polazište nije temeljeno na samo jednoj konkretnoj teorijskoj postavci već je zahvaćeno niz varijabli i dimenzija iz različitih teorijskih pristupa, a samo zapovijedanje nastojalo se ispitati različitim mjerama. Ispitivanje je provedeno u ožujku 2012. godine posebno konstruiranim anonimnim upitnikom u koje je bilo uključeno 214 časnika OS RH različitih kategorija obzirom na ratno i vojno iskustvo, obnašanje rukovodnih i zapovjednih dužnosti, sudjelovanje u međunarodnim operacijama, civilni fakultet te crte osobnosti. Utvrđene značajke ispitanika upućuju na zaključak o reprezentativnom ekspertnom uzorku. Upitnik je dodatno metrijski validiran.. Uz dobivene pokazatelje moguće je postaviti smjernice za nove teorijske okvire vođenja i zapovijedanja u opasnim situacijama te dati konkretne prijedloge za odabir i razvoj budućih vojnih zapovjednika. Ukratko, uspješan zapovjednik u ratnim uvjetima je onaj koji je sposoban zadržati prisebnost i stabilnost u stresnim i opasnim situacijama, brzo donositi kvalitetne odluke, davati jasne i precizne zapovijedi te onaj koji pokazuje brigu za svoje podređene i pruža dobar primjer skupini koju vodi ponašanjem, etičnošću, vrlinama i vrijednostima koje se iz njegovog ponašanja, stavova i odluka mogu prepoznati. „Idealni profil“ osobnosti zapovjednika jedinstven je bez obzira na razlike u psihološkim značajkama ispitanika čime je potvrđena činjenica kako svi mi, bez obzira na naše individualne razlike, u opasnim situacijama tražimo iste osobine kod vođe kojeg ćemo slijediti. Čimbenici važni za pobjedu u ratu vezani su uz samog zapovjednika a najvažniji su povjerenje u zapovjednika, dobro planiranje operacija, odlučnost te zajedništvo. (394) HPK (broj iskaznice: 0587) HPD (broj iskaznice:2664) dok diplomatski, politički i gospodarski elementi sinergijski prate i ostvaruju zajednički postavljene nacionalne ciljeve sredstvima drugačijim od vojnih. (18) Faktorskom analizom dobivene su kategorije osobina i ponašanja važnih za zapovijedanje u ratu: stručnost i emocionalna stabilnost ; odnos prema podređenima ; osobni primjer ; sposobnost donošenja odluka ; održavanje stege ; karizmatičnost ; etičnost ; vojno umijeće (i decentralizirano zapovijedanje) ; odanost te smisao za humor. Dio poželjnih osobina, posebno pojedine nužne kompetencije, manje su bile izražene u zapovjednika tijekom Domovinskog rata nego što bi to trebale biti u ratnim situacijama. No, profil gotovo svih ispitanih osobina prisutnih u Domovinskom ratu sličan je poželjnom modelu zapovijedanja u opasnim situacijama. Gotovo potpuno preklapanje dobiveno je na dimenzijama: osobni primjer, karizmatičnost, odnos prema podređenima i odanost te velikim dijelom i u dimenziji donošenja odluke. (105) Dobivene su četiri kategorije osobina pozitivnih zapovjednika: (1) odlučnost, hrabrost te etičnost i moralno ponašanje ; (2) znanje, stručnost te odnos prema ljudima ; (3) karizmatičnost, intelektualne sposobnosti, vizija i organizacijske sposobnosti te odnos prema poslu ; (4) domoljublje, pozitivna motivacija, jasnoća izražavanja, prilagodljivost, emocionalna stabilnost, zrelost te stega i samodisciplina. Svaka kategorija opisana je određenim oblicima ponašanja ili izraženoću konkretnih osobina i crta osobnosti. Negativno ocijenjene zapovjednike karakteriziraju slična obilježja, istog stupnja važnosti ali negativnog predznaka. Podaci istraživanja upućuju i na „ Sažetak Uspješnost svake organizacije očituje se u kvaliteti njezinog finalnog proizvoda ili usluga kojima se bavi. Za vojnu organizaciju uspješnost je vidljiva u načinu, brzini i sigurnosti provedbe misija i zadaća koje se na vojsku i njezine pripadnike postavljaju. Možda više nego ikad u povijesti čovječanstva vidljiv je napredak u tehnologiji, a tehnološka dostignuća odražavaju se i na vojsku a samim time, na žalost i na način ratovanja. No usprkos tome možda više nego ikada prije upravo ljudski čimbenik postaje najvrjedniji u svim djelatnostima. Čovjek je i nadalje nezamjenjiv pri planiranju, organizaciji i provedbi određenih akcija kao i pri vrednovanju učinjenog i određivanju učinkovitosti. Brojni su čimbenici o kojima ovisi organizacijska uspješnost. Pri utvrđivanju učinkovitosti organizacije, glavni predmet istraživanja orijentiran je upravo na čimbenike uspješnog vođenja, odnosno u vojsci na zapovijedanje. Ispitivanja vođenja i zapovijedanja u opasnim situacijama vrlo su rijetka i gotovo ih je nemoguće provoditi u trenutku kada se zapovijedanje odvija. Obično se radi o naknadnim ispitivanjima značajki koje su mogle utjecati na vođenje u takvim situacijama. U vojnim djelatnostima, a posebice u ratu, pobjeda i ostvarenje krajnjeg željenog stanja je glavno mjerilo svih aktivnosti planiranja, organizacije, potpore i provedbe vojnih operacija. Ovim se radom nastojalo utvrditi značajke zapovijedanja u Domovinskom ratu u svrhu pokušaja objašnjenja čimbenika koji pridonose uspješnom zapovijedanju u ratnim uvjetima i međunarodnim vojnim misijama. Kako postoje različite teorijske postavke o uspješnosti zapovijedanja, koje su same po sebi ili ograničavajuće ili međusobno isključive, pri konstrukciji upitnika kao i organizaciji samog ispitivanja polazište nije utemeljeno na samo jednoj konkretnoj teorijskoj osnovici (iako bi interpretacija tako dobivenih rezultata bila jednostavnija i zahvalnija) već je zahvaćeno niz varijabli i dimenzija iz različitih teorijskih koncepata upravljanja i vođenja. Ispitivanje je provedeno u ožujku 2012. godine posebno konstruiranim anonimnim upitnikom čije su metrijske karakteristike dodatno validirane. Ispitanici su bili časnici i budući časnici OS RH, njih ukupno 214 različitih kategorija obzirom na ratno i vojno iskustvo, obnašanje rukovodnih i zapovjednih dužnosti u različitim situacijama, sudjelovanje u međunarodnim operacijama te različitog civilnog fakulteta. Obzirom na zastupljenost ispitanika prema značajkama bitnim za zapovijedanje te ispitanim razlikama u dobivenim podatcima između njih, može se zaključiti kako ispitanici predstavljaju reprezentativan ekspertni uzorak a dobiveni podatci mogu poslužiti za donošenje valjanih zaključaka o ispitanoj problematici. Također je moguće postaviti smjernice za nove teorijske okvire zapovijedanja u ratnim uvjetima kao i u međunarodnim vojnim misijama te dati konkretne prijedloge za odabir i razvoj budućih zapovjednika. Pozitivne osobine zapovjednika razvrstane su prema stupnju važnosti u četiri kategorije: (1.) odlučnost, hrabrost te etičnost i moralno ponašanje (2.9 znanje, stručnost te odnos prema ljudima (3) karizmatičnost, intelektualne sposobnosti, vizija te organizacijske sposobnosti i odnos prema poslu i (4) domoljublje, pozitivna motivacija, jasnoća izražavanja, prilagodljivost, emocionalna stabilnost, zrelost te stega i samodisciplina. Svaka od dobivenih kategorija opisana je određenim oblicima ponašanja ili izraženoću konkretnih osobina i crta osobnosti. Negativno ocijenjene zapovjednike karakteriziraju slična obilježja, istog stupnja važnosti ali negativnog predznaka. Faktorskom analizom niza čimbenika i značajki zapovjedničkog ponašanja dobivene su sljedeće kategorije osobina i ponašanja važnih za zapovijedanje u ratu: stručnost i emocionalna stabilnost ; odnos prema podređenima ; osobni primjer ; sposobnost donošenja odluka ; održavanje stege ; karizmatičnost ; etičnost ; vojno umijeće (i decentralizirano zapovijedanje) ; odanost te smisao za humor. Podatci ovog istraživanja upućuju i na idealni profil osobnosti zapovjednika koji je jedinstven bez obzira na razlike u psihološkim značajkama ispitanika. Dobiveni podatci su potvrdili činjenicu kako svi mi, bez obzira na to kakvi sami jesmo, u opasnim situacijama tražimo iste osobine kod vođe kojeg ćemo slijediti. Usporedbom izraženosti pojedinih osobina u ratnih zapovjednika i dobivenog stupnja važnosti pojedinih faktora, omogućeno je uočavanje razlika između realne situacije i poželjnog stanja. Dio poželjnih osobina, posebno određene potrebne kompetencije (znanja i vještine), manje su bile izražene u zapovjednika tijekom Domovinskog rata nego što bi to trebalo biti u ratnim situacijama. No, zanimljivo je da je trend odnosa zastupljenosti gotovo svih ispitanih osobina sličan idealno modelu izraženom prema stupnju važnosti tih osobina za ratno zapovijedanje. Gotovo potpuno preklapanje dobiveno je na dimenzijama: osobni primjer, karizmatičnost, odnos prema podređenima i odanost te velikim dijelom i u dimenziji donošenja odluke. Ukratko, potvrđeno je kako je uspješan zapovjednik u ratnim uvjetima onaj koji je sposoban zadržati prisebnost i stabilnost u stresnim i opasnim situacijama, brzo donositi kvalitetne odluke, davati jasne i precizne zapovijedi te onaj koji pokazuje brigu za svoje podređene i pruža dobar primjer skupini koju vodi ponašanjem, etičnošću, vrlinama i vrijednostima koje se iz njegovog ponašanja, stavova i odluka mogu prepoznati. Čimbenici važni za pobjedu u ratu primarno su vezani uz samog zapovjednika a najbitniji su redom: povjerenje u zapovjednika, dobro planiranje operacija, odlučnost zapovjednika u provedbi te zajedništvo vojnika.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Ostalo
Znanstvena područja:
Politologija,Sociologija,Psihologija
Upisao u CROSBI: Suzana Filjak (suzana.filjak@suradnik.unizg.hr), 27. Ruj. 2015. u 00:32 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4