crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 779264

Disertacija

Autor: Šagud, Davor
Naslov: Statistička analiza inventara klizišta Podsljemenske zone iz 1979. godine
( Statistical analysis of landslide inventory of the Podsljeme area from 1979 )
Vrsta: završni rad - diplomski/integralni studij
Fakultet: Rudarsko-geološko-naftni fakultet
Sveučilište: Sveučilište u Zagrebu
Mjesto: Zagreb
Datum: 30.09.
Godina: 2015
Stranica: 47
Mentor: Mihalić Arbanas, Snježana
Neposredni voditelj: Bernat, Sanja ; Krkač, Martin
Ključne riječi: klizište; inventar klizišta; statistička analiza; Podsljemenska zona; Grad Zagreb
( landslide; landslide inventory; statistical analysis; Podsljeme Area; City of Zagreb )
Sažetak:
U radu je opisano istraživanje područja južnih obronaka Medvednice u Gradu Zagrebu obuhvaćeno granicama inventara klizišta iz 1979. godine kojega je izradila tvrtka Geotehnika-Geoexpert, ukupne površine 105 km2. Na ovom području brojna klizišta predstavljaju prijetnju lokalnom stanovništvu i imovini. Podaci o klizištima na brdovitom području grada Zagreba u Podsljemenskoj zoni sustavno su prikupljani tri puta u posljednjih 50 godina. Dobiveni inventari klizišta međusobno su različiti s obzirom na prostorni položaj klizišta i njihovu veličinu. Velike razlike među povijesnim podacima o klizištima u Podsljemenskoj zoni ukazuju na nepouzdanost podataka o klizištima u postojećim inventarima. Svrha diplomskog rada bila je statistička analiza inventara klizišta iz 1979. godine kako bi se dobio uvid u karakteristična klizišta Podsljemenske zone s obzirom na njihovu veličinu. Ciljevi diplomskog rada bili su digitalizacija analogne karte inventara klizišta iz 1979. godine, statistička analiza aktivnih i umirenih klizišta i pojava nastalih puzanjem (tzv. puzišta), te interpretacija rezultata s obzirom na karakteristične veličine registriranih klizišta i procjena veličine potencijalnih klizišta. Statističkom analizom obuhvaćeno je 931 klizište i 65 puzišta veličine od 0, 41 do 289.341 m2. Na području inventara klizišta gustoća klizišta je 9, 5 klizišta/km2, odnosno 6, 2% površine inventara, a njihova ukupna površina je 3, 7 km2. Rezultati statističkih analiza uspoređeni su s istovrsnim analizama inventara klizišta iz 1979. godine opisanim u disertaciji Podolszki (2014) čiji rezultati su: 812 klizišta raspona površina od 454 do 289.501 m2, ukupne površine 9, 1 km2, odnosno 8, 7% cjelokupne površine. Učestalost klizišta različita je za aktivna i za neaktivna klizišta, odnosno puzišta te za klizišta pouzdano i nepouzdano određenih granica. Općenito se može reći da maksimalnu učestalost imaju klizišta u rasponu površina od 1.995 do 2.511 m2 i to 80 klizišta ili približno 8, 03% svih klizišta i puzišta inventara. Rezultati istraživanja potvrdili su veliku gustoću klizišta u Podsljemenskoj zoni, ali je njihova prosječna površina manja nego prosječne površine klizišta u postojećim inventarima. Dominantne vrste klizišta su mala klizišta koja većinom ugrožavaju stambene objekte. Najčešći uzrok su oborine te ljudska aktivnost.
Izvorni jezik: hrv
Znanstvena područja:
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo
Upisao u CROSBI: Snježana Mihalić (snjezana.mihalic@rgn.hr), 1. Lis. 2015. u 14:57 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4