crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 779558

Zbornik radova

Autori: Ivanović, Milan; Glavaš, Hrvoje
Naslov: Elektrifikacija Baranje
( Electrification of Baranja )
Izvornik: Zbornik sažetaka, 4. Simpozij s međunarodnim sudjelovanjem, Kopački rit – jučer, danas, sutra, 2015. / Vlatko Rožac, prof. ; Boris Bolšev, prof. ; Sonja Kučera, mag.agr. ; Renata Tot Forjan, mag.edu. (ur.). - Tikveš, Kopačevo :
ISSN: 1849-8264
Skup: 4. Simpozij s međunarodnim sudjelovanjem, Kopački rit – jučer, danas, sutra, 2015.
Mjesto i datum: Tikveš - Kopačevo, Hrvatska, 1-2.10.2015
Ključne riječi: Baranja; elektrifikacija; distribucijska mreža; javna rasvjeta; Kopački rit
( Baranja; electrification; distribution networks; public lighting; Kopacki rit )
Sažetak:
Cilj istraživanja je proces elektrifikacije Baranje u proteklih 115 godina te sadašnje stanje na području baranjskih općina. U radu prikazuje se kronološki razvoj elektrodistributivne mreže te kretanje potrošnje električne energije po sektorima potrošnje. Posebno se analizira izgradnja javne rasvjete te potrošnja električne energije za javnu rasvjetu s posebnim osvrtom za naselja na području Kopačkog rita (općine Bilje i Kneževi Vinogradi te dva naselja grada Osijeka na lijevoj obali Drave) zbog razvoja turzma. Prvi izvori električne struje u Baranje - kao i u drugim područjima Austro-Ugarske monarhije - bili su u mlinovima i uglavnom su služili za potrebe vlasnika mlina te osvjetljavali i još koju susjednu kuću. Prva električna centrala na području današnje Baranje bila iz-građena 1910. g. u Centralnoj mljekari u Belom Manastiru - ukupne snage 65 kVA. Elektrana je podmirivala potrebe industrijskog pogona te osvjetljavala i poslovne zgrade mljekare, javne ustanove u gradu i neka domaćinstva. Strujom se iz ove elektrane također opskrbljivala i šećerana iz Branjinog Vrha (izvan kampanje) i njene stambene kolonije. Druga elektrana na tom području izgrađena je 1912. g. u Šećerani Branjin Vrh ; instalirana snaga 250 kVA. Pogon je temeljen na parnom stroju koji je u protutlačnom radu omogućavao proizvodnju električne energije samo u vrijeme kampanje prerade šećerne repe ; tada je strujom napajana i radnička stambena kolonija. U glavnoj strojarskoj radionici u Kneževu 1913. godine postavljen i treći lokalni izvor električne energije snage 400kVA ; iz te elektrane strujom su se opskrbljivale radionice, upravne zgrade, stanovi činovnika, mlin, radnički stanovi i pustara Kneževo. Elektrifikacija naselja na području Baranje počinje 1935. godine uvođenjem struje u naselja Batina Skela (108 kuća) i Zmajevac (292 kuća). Nakon završetka izgradnje mreže (1936. g.), ta mjesta dobivaju struju iz elektrane u Bezdanu (Bačka) nadzemnim vodom Bezdan - Batina Skela (4, 2 km) i Batina Skela - Zmajevac (6, 25 km). Podravlje, na lijevoj obali Drave (nasuprot Osijeku), treće je baranjsko mjesto koje je elektrificirano ; vodičima preko željezničkog mosta Podravlje je 1937. g. priključeno na niskonaponsku mrežu Osijeka. Darda je struju dobila 1938. g. (izgradnjom dalekovoda 15 kV Osijek - Baranja). Do početka II svjetskog rata priključena su na mrežu i mjesta Kopačevo, Mala Darda i Vodar-pumpa, te modelarnica u Mecama. Mjesta Vardarac, Lug, i Grabovac dobila su struju 1939. godine, a do 1943. godine eletrificirana su i mjesta Kneževi Vinogradi i Karanac
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Nema recenziju
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Elektrotehnika
Puni text rada: 779558.151002_Elektrifikacija-Baranje_Ivanovic-Glavas.PDF (tekst priložen 3. Lis. 2015. u 10:39 sati)
Upisao u CROSBI: Hrvoje Glavaš (hrvoje.glavas@etfos.hr), 2. Lis. 2015. u 20:12 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4