hrvatski

Rimski vojni logori u Dalmaciji

Povijest rimske vojske u provincijama, pa tako i u Dalmaciji zarana je plijenila pozornost eminentnih istraživača kao što su K. Patsch, G. Alföldy, A. Betz, G. Zippel, a među hrvatskim spomenimo samo I. Bojanovskog i M. Zaninovića. Istraživanja rimskih vojnih logora u provinciji Dalmaciji bila su fokusirana na proučavanje antičkih literarnih izvora i epigrafičkih spomenika. Arheološka istraživanja vodili su Emil Reischa u Burnu 1912 i 1913. god., Manfreda Kandlera i Borisa Ilakovca u Burnu 1973. i 1974. god. te Ivo Bojanovski na Gračinama 1977. – 1979. godine. Stvaranjem hrvatske države i uspostavom punog suvereniteta na netom oslobođenim dijelovima državnog teritorija u fokus arheoloških istraživanja su došla i rimska vojna nalazišta u Dalmaciji. U međuvremenu je prošlo 20 godina otkako su istraživanja obnovljena u okviru projekta Rimski vojni logori u Hrvatskoj – Tilurium. Kako navodi sam naslov, težišta projekata bila su istraživanja u Tilurij, a ona se u međuvremenu nastavljaju u okviru projekta Hrvatske zaklade za znanost 6505 Between the Danube and the Mediterranean. Exploring the role of Roman military in the mobility of people and goods in Croatia during the Roman Era, koji također vodi prof. dr. sc. Mirjana Sanader. 2003. god. obnovljena su istraživanja na širem području Burna. Istraživanja se sustavno nastavljaju, rezultati objavljuju, a u narednom razdoblju se mogu očekivati i brojne nove objave. No, već se u ovoj fazi istraživanja može ukazati na pojedine značajke rimskih vojnih logora u Dalmaciji koje proizlaze iz dosadašnjih istraživanja. Cilj ovoga rada je ukazati na trenutačne spoznaje o rimskim vojnim logorima u Dalmaciji i te spoznaje analizirati u kontekstu rimskih vojnih logora u Carstvu općenito.

Rimski vojni logori; rimski legijski logori; Tilurium; Burnum; Dalmacija

nije evidentirano