hrvatski

Profesionalni interesi, profesionalna zrelost i odabir zanimanja

Hollandova teorija profesionalnih interesa postavila je najpoznatiji model strukture profesionalnih interesa te predstavlja standard profesionalnog savjetovanja. Osnova teorije je pretpostavka da se većina ljudi može svrstati u jedan od 6 osnovnih tipova interesa: realistički (R), istraživački (I), umjetnički (A), socijalni (S), poduzetnički (E) i konvencionalni (C). Prema Hollandovoj teoriji, različiti inventari interesa mogu se koristiti i kao mjera stupnja profesionalnog razvoja ili zrelosti. Profesionalna zrelost se odnosi na spremnost pojedinca za donošenje dobro informiranih i dobno prikladnih profesionalnih odluka. U teoriji, visoka razina profesionalne zrelosti jednaka je profilu interesa s visokim stupnjem diferenciranosti i konzistentnosti. Pojam profesionalnog savjetovanja i upotreba instrumenata zasnivanih na Hollandovom modelu zasniva se na kongruenciji profesionalnih interesa pojedinca i osobina nekog ciljanog zanimanja. Ova paradigma nazvana je sklad pojedinca i okoline (P-O sklad), odnosno kongruentnost. Prema teoriji, pojedinci s diferenciranijim i konzistentnijim profesionalnim interesima te većom profesionalnom zrelošću odabrat će zanimanje kongruentno njihovim interesima. Takav odabir rezultirat će većim zadovoljstvom poslom i većom produktivnosti. Nažalost, unatoč teorijskoj bazi i propagiranoj korisnosti u savjetodavnoj praksi, istraživanja diferenciranosti i konzistentnosti, te korisnosti u predikciji različitih aspekata profesionalnog razvoja daleko su od jednoznačnih rezultata. Istraživanja konzistentnosti i njenog odnosa s mjerama profesionalnog razvoja, ali i izlaznim mjerama poput motivacije za radom također ukazuju na nedosljedne rezultate. U izlaganju će biti će prikazani dosadašnji nalazi istraživanja odnosa mjera profesionalnog razvoja i strukture profesionalnih interesa te će se predstaviti i rezultati do sada dobiveni u osnovnim školama u Hrvatskoj. Pregled rezultata istraživanja usmjerit će se i na prediktivnu snagu mjera profesionalnog razvoja i strukture interesa za odabir zanimanja koji je kongruentan interesima pojedinca. U izlaganju se razmatraju i implikacije za savjetodavnu praksu temeljene na izloženim nalazima koji pokazuju da je ispitivanje profesionalne zrelosti nužan aspekt profesionalnog savjetovanja u osnovnim školama. Profili interesa, te mjere njihove razvijenosti ne pružaju dovoljno informacija o stupnju profesionalnog razvoja, te se na temelju istih ne može predvidjeti uspješan izbor koja rezultira kasnijom kongruentnosti pojedinca i okoline.

profesionalni interesi; profesionalna zrelost; diferenciranost i konzistentnost profesionalnih interesa; kongruentnost

nije evidentirano