crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 787900

Zbornik radova

Autori: Ajduković, Dean; Čorkalo Biruški, Dinka; Kardov, Kruno; Löw Stanić, Ajana; Štambuk, Marina
Naslov: Uloga kolektivne isprike i oprosta u društvenom oporavku poslijeratne zajednice
( The role of collective apology and forgiveness in social recovery of a post-war community )
Izvornik: 22. Dani Ramira i Zorana Bujasa : program i sažeci priopćenja = 22nd Ramiro and Zoran Bujas’ Days, : program and abstractsZagreb : Filozofski fakultet , 2015. .
Skup: Dani Ramira i Zorana Bujasa (22 ; 2015)
Mjesto i datum: Zagreb, Hrvatska, 16-18.04.2015.
Ključne riječi: međugrupni sukob ; međugrupna isprika ; međugrupni oprost ; pomirenje ; zajednice nakon sukoba
( intergroup conflict ; intergroup apology ; intergroup forgiveness ; post-conflict communities ; reconciliation )
Sažetak:
Međugrupni sukobi karakterizirani velikim stradanjem i masovnom traumatizacijom nepovratno mijenjaju zajednicu. Ključno pitanje funkcioniranja zajednice u kojoj ranije sukobljene grupe nastavljaju živjeti je kako se mogu unaprijediti njihovi poremećeni odnosi. Pretpostavlja se da priznavanje odgovornosti za prouzročenu štetu i patnju i međugrupna isprika imaju važnu ulogu u prevladavanju posljedica sukoba i unaprjeđenje odnosa između grupa u zajednici, te da bi opraštanje moglo voditi pomirenju među grupama. U ovom kvalitativnom istraživanju postavili smo sljedeća istraživačka pitanja: Kako ljudi u zajednici pogođenoj ratom razumiju značenje kolektivne isprike i oprosta? Jesu li im to osobno važno? Misle li da je to značajno za njihovu etničku grupu i dobrobit zajednice u kojoj žive? Proveden je niz fokusnih grupa (11) i intervjua (12) s pažljivo odabranim heterogenim uzorkom Hrvata i Srba, stanovnika Knina i Vukovara (35 žena, 30 muškaraca ; u dobi od 20 do 78 godina ; zaposlenih i nezaposlenih ; svih razina obrazovanja ; hrvatskih branitelja i pripadnika srpske vojske ; osoba s velikim osobnim gubicima i bez njih). Analize su pokazale da sudionici ispriku i oprost ponajprije razumiju kao individualni čin, a ne međugrupni. Zapravo ne vide tko bi u ime grupe mogao dati ispriku i zatražiti oprost, odnosno tko bi oprost mogao dati. Smatraju da isprici mora prethoditi utvrđivanje istine o počinjenom nasilju i nanesenoj patnji, pa priznavanje krivnje, jer to isprici daje neophodnu uvjerljivost. Svakodnevne oblike suživota i funkcioniranja vide kao svojevrsni oblik međugrupnog oprosta. Pojedine primjere opraštanja osoba s gubicima doživljavaju kao iznimke, ali pozitivne i hrabre. Glavna pretpostavka unaprjeđenja odnosa Hrvata i Srba u Vukovaru je utvrđivanje istine o nestalim članovima obitelji s strane.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Međunarodna recenzija
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija
Upisao u CROSBI: Ajana Low Stanić (alow@ffzg.hr), 29. Stu. 2015. u 21:16 sati



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4