crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 788589

Zbornik radova

Autori: Ladić, Zoran
Naslov: O hrvatskim hodočašćima ad loca sacra u srednjem vijeku
( Croatian Pilgrimages ad loca sacra in the Middle Ages )
Izvornik: Sveta mjesta starih Zagrepčana. Hodočasnička odredišta Zagrepčana u 17. i 18. stoljeću. Hodočašća - europske poveznice / Mašić, Boris (ur.). - Zagreb : Muzej grada Zagreba , 2015. 1-26 (ISBN: 978-953-6942-64-0).
Skup: Sveta mjesta starih Zagrepčana. Hodočasnička odredišta Zagrepčana u 17. i 18. stoljeću. Hodočašća - europske poveznice
Mjesto i datum: Zagreb, Hrvatska, 3.12.2015.
Ključne riječi: hodočašća; Hrvatska; srednji vijek
( Pilgrimages; Croatia; the MIddle Ages )
Sažetak:
Hodočasnici iz Hrvatske koji su posjećivali Rim, Jeruzalem, Santiago u Composteli, marijanska svetišta na Apeninskom poluotoku i u Svetoj Zemlji te niz drugih hodočasničkih odredišta diljem Europe, potjecali su - kao i njihovi zapadnoeuropski suvremenici - iz svih društvenih slojeva. Brojčano podjednako na hodočašća su kretali i žene i muškarci. Njihova najčešća motivacija bila je vjerovanje u moguće izlječenje ili oprost grijeha. No, bilo je i onih čiji je motiv bila želja za avanturom ili ostvarenjem (više ili manje) unosnog posla. I vanjski izgled naših hodočasnika, ponajprije odjeća - o čemu svjedoči tek jedna freska - bio je istovjetan onom hodočasnika iz drugih europskih krajeva. Ovisio je ponajprije o financijskim mogućnostima svakog pojedinog hodočasnika. Najbogatiji hodočasnici - kao što je to bio slučaj s knezovima Trpimirom ili Branimirom, ili plemićima u pratnji kralja Žigmunda - putovali su okruženi naoružanom pratnjom, u skupocjenoj odjeći i urešeni skupocjenim nakitom. Oni siromašniji bili su skromno obučeni, pokriveni pelerinom od jeftine tkanine, sa štapom u ruci i hodočasničkom torbicom na ramenu. U njoj su nosili odjeću i hranu, a na kapi privjeske kao svjedočanstvo posjeta nekom od hodočasničkih odredišta. Nosili su i crkvene potvrde o dozvoli da hodočaste. One su služile kao propusnice za prolazak raznim krajevima Europe i Bliskoga Istoka. No, treba istaknuti da su i bogati hodočasnici u Svetoj zemlji, a znog opasnosti od Arapa i Njemaca, oblačili jednostavnu hodočasničku odjeću kako bi se uklopili u masu ostalih kršćanskih hodočasnika. Obzirom na zemljopisni položaj Hrvatske - a posebice Dalmacije – kroz koju prolaze frekventni putovi u dva najveća hodočasnička središta Rim i Jeruzalem, naši su ljudi (posebice stanovnici jadranskih komuna) upoznavali i ugošćivali hodočasnike raznih europskih narodnosti. Pored određene ekonomske koristi, takvi su dodiri obogaćivali i širili spoznaje o drugim europskim narodima: njihovim jezicima, tradiciji, običajima... Nema sumnje da su hodočašća, uz trgovinu, bila jedan od najefikasnijih vidova miroljubive komunikacije i razmjene ideja i znanja između Hrvata i drugih europskih naroda zapadnog kršćanstva te da su znatno doprinjela inkorporiranju hrvatskih prostora u srednjovjekovnu, a kasnije i u novovjeku europsku civilizaciju.
Vrsta sudjelovanja: Pozvano
Vrsta prezentacije u zborniku: Cjeloviti rad (više od 1500 riječi)
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Projekt / tema: HRZZ-IP-2014-09-6547, 101-1012604-2600
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Povijest
Upisao u CROSBI: Zoran Ladić (zladic@hazu.hr), 4. Pro. 2015. u 11:40 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4