hrvatski

Samoprocijenjeno zdravlje i zadovoljstvo životom osoba starije životne dobi

Demografsko starenje stanovništva predstavlja veliki izazov demografskoj i gospodarskoj politici jedne zemlje, mirovinskim fondovima te socijalnoj skrbi i osobito sustavu zdravstva, a svakako utječe i na kvalitetu života stanovnika. Starenje stanovništva postaje jedno od najvažnijih pitanja društvenog razvoja tijekom 21. stoljeća. Ono postavlja nove i drugačije zahtjeve organizaciji društva s obzirom na specifične potrebe starijih osoba, osobito u socijalnoj i zdravstvenoj skrbi. U istraživanjima zdravlja populacije naglasak se sve više stavlja na mjere samoprocjene zdravstvenog statusa i kvalitete života vezane za zdravlje. Te mjere ukazuju na važnost uvažavanja subjektivnog doživljaja zdravlja svakog pojedinca i na multidimenzionalnu prirodu zdravlja. Pokazalo se da je samopercepcija zdravlja koristan indikator općeg zdravstvenog stanja i ovaj indikator postaje sastavni dio populacijskih studija zdravlja danas. Ovaj rad prikazuje rezultate samoprocjenjenog zdravlja i zadovoljstva životom na uzorku od 29520 osobe u dobi od 65+ godina iz cijele Hrvatske, od toga 2018 žena i 934 muškaraca, u dobi od 65 do 101 godine. Navedeno istraživanje je dio većeg istraživanja, nacionalne studije zdravlja, koja je obuhvatila 9070 ispitanika. Zdravlje je mjereno multidimenzionalno, Upitnikom zdravstvenog statusa SF-36 koji mjeri osam dimenzija zdravlja: Fizičko funkcioniranje, Ograničenja zbog fizičkih poteškoća, Tjelesni bolovi i Opće zdravlje koje se odnose na aspekte fizičkog zdravlja i dimenzije Socijalno funkcioniranje, Ograničenja zbog psihičkih poteškoća, Mentalno zdravlje i Osjećaj vitalnosti koje se odnose na aspekte mentalnog zdravlja u širem smislu. Zadovoljstvo je mjereno jednim pitanjem o općem zadovoljstvu životom na skali od 0 (uopće nisam zadovoljan) do 10 (u potpunosti sam zadovoljan). Rezultati su pokazali da starije osobe izvještavaju o značajno nižem samoprocjenjenom zdravlju na svim mjerenim dimenzijama zdravlja kao i zadovoljstvu životom, u odnosu na opću odraslu populaciju RH. Najniži prosječni rezultati se nalaze na dimenziji Energija/vitalnost i Opće zdravlje. Utvrđene su značajne razlike prema spolu u smjeru lošijeg zdravlja na svim dimenzijama i manjeg prosječnog zadovoljstrva životom žena. Uzimajući u obzir da zdravlje ima utjecaja na svakodnevno funkcioniranje osobe, radnu sposobnost i uspješnost ovi rezultati naglašavaju važnost unaprjeđenja psiholoških, bioloških i ekonomskih čimbenika koji utječu na zdravlje. U ostvarivanju ovog cilja ključan je multidisciplinarni pristup unaprjeđenja zdravlja i kvalitete života starijih osoba.

samoprocjena zdravlja; zadovoljstvo životom; starije osobe

nije evidentirano