hrvatski

ODNOS ŠKOLSKOG RASPOREDA, KVALITETE SPAVANJA I DEPRESIVNIH SIMPTOMA KOD SREDNJOŠKOLACA

Iako malobrojna, istraživanja ukazuju na značajan odnos depresivnih simptoma i školskog rasporeda te njime određene kvalitete spavanja. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati kvalitetu spavanja na uzorku srednjoškolaca te ispitati odnos školskog rasporeda, kvalitete spavanja i depresivnih simptoma. Istraživanje je provedeno na uzorku od 253 učenika trećih i četvrtih razreda. Prikupljeni su sociodemografski podaci i podaci o školskom rasporedu (prijepodnevna ili poslijepodnevna smjena), podaci o kvaliteti i obrascima spavanja (Pittsburgh indeks kvalitete spavanja ; Buysse, Reynolds, Monk, Berman i Kupfer, 1989) te podaci o izraženosti depresivnih simptoma (Skala depresivnosti za djecu ; Živčić, 1992). Rezultati ukazuju na umjerenu izraženost problema spavanja kod srednjoškolaca, s većim naglaskom na slabijem dnevnom funkcioniranju i subjektivnoj kvaliteti spavanja. Školski raspored pokazao se kao značajni prediktor depresivnosti, pri čemu su učenici koji stalno pohađaju nastavu u jutarnjoj smjeni imali veću zastupljenost depresivnih simptoma. Osim školskog rasporeda, pokazalo se da su neke komponentne spavanja (potrebno vrijeme usnivanja, dnevno funkcioniranje, subjektivna kvaliteta spavanja, smetnje spavanja i trajanje spavanja) značajni prediktori depresivnosti. Nadalje, također se pokazalo da kvaliteta spavanja predviđa depresivnost nakon kontrole učinka školskog rasporeda te da uvođenjem kvalitete spavanja u analizu, učinak školskog rasporeda više nije značajan, što ide prilog potpunoj medijaciji. Prema tome, rezultati sugeriraju da kontinuirano pohađanje nastave u jutarnjoj smjeni može imati nepovoljne učinke na mentalno zdravlje srednjoškolaca na način da smanjuje kvalitetu spavanja i time povećava rizik za razvoj depresivnih simptoma.

Školski raspored; kvaliteta spavanja; depresivnost; adolescenti

nije evidentirano