crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 796021

Zbornik radova

Autori: Bosanac, Daša; Švegar, Domagoj; Juretić Pešćica, Mirela
Naslov: Utjecaj dobi na percepciju emocionalnih izraza lica
( Effects of age on perception of emotional facial expressions )
Izvornik: Knjiga sažetaka - 23. godišnja konferencija hrvatskih psihologa - Psihologija starenja - pogled u budućnost / Despot Lučanin, Jasminka ; Černja, Iva ; Lopižić, Josip ; Rudolfi, Nelija (ur.). - Zagreb : Naklada Slap , 2015. 143-143 (ISBN: 978-953-55079-3-2).
Skup: 23. Godišnja konferencija hrvatskih psihologa - Psihologija starenja pogled u budućnost
Mjesto i datum: Šibenik, Hrvatska, 04-07.11.2015.
Ključne riječi: emocionalni izrazi lica; starenje; duševni bolesnici; prepoznavanje emocija
( emotional facial expressiona; ageing; mental patients; emotion recognition )
Sažetak:
Da bi mogli uspješno komunicirati, ljudi se oslanjaju na različite vrste informacija. Prepoznavanje izraza lica jedan je od mehanizama koji omogućava stvaranje i održavanje socijalnih kontakata te stoga ima važnu adaptivnu ulogu u rješavanju socijalnih problema. Procjena i prepoznavanje emocionalnih stanja kod duševnih bolesnika često je opterećeno usijed emocionalnih odsutpanja u okviru same bolesti, ali i kao posljedica dugogodišnje primjene farmakoterapije. U populaciji starijih duševnih bolesnika često se uočava jaka projektivnost te se postavlja pitanje do kakvih promjena u percepciji emocija dolazi s obzirom na starenje. U istraživanju je sudjelovalo 69 ispitanika, od čega 44 duševna bolesnika hospitalizirana u PB Lopača te 25 kontrolnih. Ispitan je efekt dobi i efekt psihijatrijske dijagnoze na uspješnost prepoznavanja emocionalnih izraza lica, uz pretpostavku da će s porastom dobi i pod utjecajem dijagnoze rasti i percepcija ljutnje i straha. Emocionalni izrazi lica korišteni u istraživanju preuzeti su iz baze The Karolinska Directed Emotional Faces (KDEF). Korištene su 93 fotografije osnovnih emocionalnih izraza lica, po 10 od svake emocije (radost, tuga, strah, ljutnja, gađenje, iznenađenje, neutralno) te 23 fotografije s miješanim emocionalnim izrazima, kombiniranim iz više osnovnih emocionalnih izraza. Rezultati su preliminarni i predstavljaju uvod u veliko istraživanje o percepciji emocija kod duševnih bolesnika različitih psihijatrijskih dijagnoza. Nakon deskriptivne obrade provedene su tri regresijske analize s dobi i dijagnozom ispitanika kao prediktorima te točnošću prepoznavanja pozitivnih, negativnih i neutralnih izraza lica kao kriterijima. Ustanovljeno je da dijagnoza ispitanika značajno predicira točnost prepoznavanja negativnih i pozitivnih emocija na način da ispitanici bez dijagnoze postižu bolje rezultate. Dob ispitanika značajan je prediktor samo za točnost prepoznavanja negativnih emocija, koje mlađi ispitanici prepoznaju bolje od starijih, dok niti dob niti dijagnoza nisu značajni prediktori točnosti prepoznavanja neutralnih izraza. Dobiveno je u skladu s nizom emocionalnih tegoba koje se tipično javljaju kod duševnih bolesnika. Klinička opažanja o porastu projektivnosti s obzirom na dob evidentna su u percepciji straha kod duševnih bolesnika, čija je točnost prepoznavavnja gotovo na razini slučajanosti. Teškoće u prepoznavanju negativnih emocija kod starijih ispitanika moguće se javljaju zbog porasta tjeskobe i tuge koje, prema nekim istraživanjima, rastu s dobi ili kao posljedica procesa starenja temporalnog režnja.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija
Upisao u CROSBI: Domagoj Švegar (domagoj.svegar@uniri.hr), 26. Sij. 2016. u 11:43 sati
Napomene:
Istraživanje je provedeno u sklopu projekta "Ličnost, emocije i socijalni procesi kao odrednice zdravstvenih ishoda", Sveučilišta u Rijeci.



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4