crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 807025

Zbornik radova

Autori: Ambrosi-Randić, Neala; Plavšić, Marlena
Naslov: Mudrost i zdravlje kod starijih osoba
( Wisdom and health in elderly )
Izvornik: Psihologija starenja pogled u budućnost: knjiga sažetaka / Despot Lučanin, Jasminka ; Černja, Iva ; Lopižić, Josip ; Rudolfi, Nelija (ur.). - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo ; Hrvatska psihološka komora ; Društvo psihologa u Splitu , 2015. 140-140 (ISBN: 978-953-55079-3-2).
Skup: 23. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija starenja pogled u budućnost
Mjesto i datum: Šibenik, Hrvatska, 4.-7.11.2015.
Ključne riječi: mudrost; zdravlje; zadovoljstvo; starije osobe
( wisdom; health; satisfaction; elderly )
Sažetak:
U posljednjih je dvadesetak godina konstrukt mudrosti dobio na važnosti i to posebice u području razvoja ljudskih potencijala, uspješnog starenja te osobnog rasta i razvoja, a prema nekim je autorima toliko važan da ga čak smatraju ključnim faktorom „dobrog života“. Iskustvo starenja nije ujednačeno: postoje osobe koje u starijoj dobi doživljavaju osjećaj ostvarenosti, ispunjenosti i zadovoljstva, dok su druge preplavljene padom vlastitih tjelesnih i mentalnih sposobnosti i gubitkom socijalnih uloga. Brojna istraživanja provjeravala su ulogu različitih faktora kao što su objektivne životne okolnosti, socioekonomski status, socijalne odnose i podršku u razvoju zadovoljstva životom u starijoj dobi, no čini se da su ipak osobine ličnosti i životni događaji značajniji prediktori nastanka osjećaja dobrobiti, a u tom kontekstu spominje se i mudrost. Glavni je cilj ovoga istraživanja bio provjeriti postoje li razlike u nekim aspektima zdravlja kod starijih osoba koje se razlikuju po mudrosti. Istraživanje je provedeno na uzorku od 193 osobe (101 žena i 92 muškarca) u dobi od 60 do 88 godina, a primijenjeni instrumenti uključivali su Skalu samoprocjene mudrosti (Webster, 2003 ; 2007), Rosenbergov upitnik samopoštovanja, Skalu anksioznosti i depresivnosti (HADS) te čestice samoprocjene zdravlja. Na temelju ukupnog postignutog rezultata na upitniku samoprocjene mudrosti, izdvojene su dvije ekstremne skupine: ona s najvišim (N = 28) i najnižim (N = 33) rezultatom. Među skupinama koje se razlikuju po rezultatu na skali mudrosti istražene su razlike u nekim aspektima zdravlja: samoprocjeni zdravlja, samopoštovanju, zadovoljstvu životom, depresivnosti i anksioznosti, dok je na ukupnom uzorku istražena uloga demografskih, socijalnih i osobnih faktora kao prediktora mudrosti. Mudrije osobe pokazale su višu razinu samopoštovanja i manju depresivnost, a vlastito su zdravlje procijenile boljim u odnosu na manje mudre osobe. Istražene interakcije spola i mudrosti nisu proizvele značajne rezultate, no dobiveni rezultati ukazuju na važnost mudrosti u kontekstu psihološke dobrobiti.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Nema recenziju
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija
Upisao u CROSBI: Marlena Plavšić (marlena.plavsic@unipu.hr), 23. Ožu. 2016. u 12:18 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4