crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 810274

Časopis

Autori: Kljunić, Kristina; Cepanec, Maja; Šimleša, Sanja
Naslov: Imaju li hrvatska djeca urednog razvoja uistinu „urednu“ komunikaciju?
( Do typically developing Croatian preschool children have „typical“ communication? )
Izvornik: Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja (1331-3010) 52 (2016); 1-10
Vrsta rada: članak
Ključne riječi: verbalna komunikacija ; neverbalna komunikacija ; pragmatika ; predškolska djeca ; ADOS-2
( verbal communication ; nonverbal communication ; pragmatics ; preschool children ; ADOS-2 )
Sažetak:
Obilježja verbalne komunikacije, neverbalne komunikacije i pragmatike u velikoj su mjeri određena kulturom i socijalnim očekivanjima pojedinog društva. Procjena komunikacijskih obilježja važna je u dijagnostici brojnih razvojnih poremećaja, posebice poremećaja iz spektra autizma, te se u posljednje vrijeme sve više ističe potreba kulturnog prilagođavanja ljestvica za probir i dijagnostiku poremećaja iz spektra autizma. Cilj ovog rada bio je ispitati obilježja verbalne komunikacije, neverbalne komunikacije i pragmatike hrvatske djece predškolske dobi (petogodišnjaka i šestogodišnjaka) urednog razvoja, te ih sagledati i kodirati na način kako to čini američka ljestvica Autism Diagnostic Observation Schedule (ADOS-2 ; modul 3). Rezultati su pokazali da hrvatska djeca pokazuju uglavnom očekivana obilježja verbalne komunikacije (obilježja jezične proizvodnje i govora), no da pokazuju različitosti od očekivanih ponašanja u neverbalnoj komunikaciji, i, u znatnoj mjeri, obilježjima pragmatike. Razlike su najviše uočene u količini spontane uporabe gesta i svim varijablama pragmatike koje u obzir uzimaju količinu inicijative u komunikaciji (primjerice, spontano traženje ili davanje informacija). Primjerice, samo 15% djece u uzorku je tražilo informacije onom učestalošću koja se procjenjuje „urednom“ prema kodovima ljestvice ADOS-2. Premda su među djecom uočene znatne individualne razlike, količina „odstupajućih“ ponašanja u obilježjima neverbalne komunikacije i pragmatike navodi na potrebu preispitivanja zadanih kodova i prilagođavanja kriterija različitim kulturama.
Izvorni jezik: HRV
Rad je indeksiran u
bazama podataka:
Scopus
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija,Pedagogija
URL cjelovitog teksta:
Časopis izlazi u samo elektroničkom izdanju: NE
Google Scholar: Imaju li hrvatska djeca urednog razvoja uistinu „urednu“ komunikaciju?
Upisao u CROSBI: Sanja Šimleša (sanja.simlesa@erf.hr), 18. Tra. 2016. u 20:55 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4