crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 817104

Zbornik radova

Autori: Velki, Tena; Romstein, Ksenija
Naslov: Akademsko, socijalno i emocionalno funkcioniranje djece rizične za razvoj ADHD-a
Izvornik: 20. Dani psihologije u Zadru: sažetci priopćenja / Penezić, Zvjezdan ; Slišković, Ana ; Ćubela Adorić, Vera ; Gregov, Ljiljana ; Nikolić, Matilda ; Nekić, Marina ; Ombla, Jelena ; Šimunić, Ana ; Tokić, Andrea (ur.). - Zadar : Odjel za psihologiju, Sveučilište u Zadru , 2016. 133-133 (ISBN: 978-953-331-102-9).
Skup: 20. Dani psihologije u Zadru
Mjesto i datum: Zadar, Hrvatska, 19-21.05.2016,
Ključne riječi: ADHD; academic functioning; social development; emotional development; primary school children
Sažetak:
Brojna su istraživanja pokazala kako djeca s ADHD-om pokazuju probleme u akademskom, socijalnom i emocionalnom funkcioniranju. Međutim, jako mali broj istraživanja bavi se djecom koja su rizična za razvoj ADHD-a, a gdje bi ovakva odstupanja mogla ukazati na posljedični razvoj poremećaja te kao takva biti važna u organizaciji preventivnih programa. Cilj istraživanja je provjeriti akademsko (školski uspjeh, akademska samoefikasnost), socijalno (broj prijatelja, vršnjačka prihvaćenost, socijalna samoefikasnost) i emocionalno (empatija, emocionalna kompetentnost, emocionalna samoefikasnost) funkcioniranje djece rizične za razvoj ADHD-a. U istraživanju je sudjelovalo 500 učenika 4., 6. i 8. razreda osnovne škole (prosječne dob M=12, 72, sd=1, 62). Učenici su podijeljeni u 3 skupine s obzirom na samoprocjenu simptoma prema kriterijima DSM-V, pri čemu je 11% (N=55) učenika samoprocijenilo da je suspektno za razvoj ADHD-a, a 13, 6% (N=68) da ima simptome za dijagnozu ADHD-a te su ove dvije skupine smatrane rizičnima za razvoj ADHD-a, dok su ostali učenici procijenili da nemaju simptome ADHD (75, 4%, N=377). Korišteni su sljedeći instrumenti: Skala hiperaktivnosti- impulzivnosti-pažnje (HIP ; Vulić-Prtorić, 2006), Upitnik emocionalne kompetentnosti (UEK- 45 ; Takšić, 2002), Skala emocionalne empatije iz E-upitnika (Raboteg-Šarić, 2002), Upitnik samoefikasnosti za djecu (SEQ-C, Vulić-Prtorić i Solić, 2006) te su učenici pitani da procjene koliko se osjećaju prihvaćeno od strane vršnjaka, koliko imaju prijatelju i daju podatke o školskom uspjehu. Rezultati istraživanja pokazali su kako je kod djece rizične za razvoj ADHD-a narušeno akademsko funkcioniranje (oba aspekta, F(2)školski uspjeh = 3, 87, p<0, 05 ; F(2)akademska samoefikasnost = 23, 46, p<0, 01 ), međutim za socijalno i emocionalno funkcioniranje nađena su odstupanja samo na jednom aspektu (F(2)vršnjačka prihvaćenost = 4, 35, p<0, 05 ; F(2)emocionalna samoefikasnost = 6, 76, p<0, 01). Možemo zaključiti kako je kod djece rizične za razvoj ADHD-a svakako narušeno akademsko funkcioniranje, no kada govorimo o socijalnom i emocionalnom funkcioniranju ove razlike su manje i odnose se samo na neke ispitane aspekte što bi se trebalo detaljnije ispitati u budućim istraživanjima. Budući prevencijski programi trebali bi se usmjeriti prvenstveno na pomoć u školskoj prilagodbi, ali i u razvoju socijalnih vještina potrebnih za stvaranje prisnih vršnjačkih odnosa, te u razvoj djetetovih sposobnosti nošenja s negativnim emocijama.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Međunarodna recenzija
Izvorni jezik: ENG
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija,Pedagogija
Upisao u CROSBI: Tena Velki (tvelki@foozos.hr), 19. Svi. 2016. u 23:01 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4