Academic, social and emotional functioning of children at risk for developing ADHD (CROSBI ID 635406)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija
Podaci o odgovornosti
Velki, Tena ; Romstein, Ksenija
engleski
Academic, social and emotional functioning of children at risk for developing ADHD
Brojna su istraživanja pokazala kako djeca s ADHD-om pokazuju probleme u akademskom, socijalnom i emocionalnom funkcioniranju. Međutim, jako mali broj istraživanja bavi se djecom koja su rizična za razvoj ADHD-a, a gdje bi ovakva odstupanja mogla ukazati na posljedični razvoj poremećaja te kao takva biti važna u organizaciji preventivnih programa. Cilj istraživanja je provjeriti akademsko (školski uspjeh, akademska samoefikasnost), socijalno (broj prijatelja, vršnjačka prihvaćenost, socijalna samoefikasnost) i emocionalno (empatija, emocionalna kompetentnost, emocionalna samoefikasnost) funkcioniranje djece rizične za razvoj ADHD-a. U istraživanju je sudjelovalo 500 učenika 4., 6. i 8. razreda osnovne škole (prosječne dob M=12, 72, sd=1, 62). Učenici su podijeljeni u 3 skupine s obzirom na samoprocjenu simptoma prema kriterijima DSM-V, pri čemu je 11% (N=55) učenika samoprocijenilo da je suspektno za razvoj ADHD-a, a 13, 6% (N=68) da ima simptome za dijagnozu ADHD-a te su ove dvije skupine smatrane rizičnima za razvoj ADHD-a, dok su ostali učenici procijenili da nemaju simptome ADHD (75, 4%, N=377). Korišteni su sljedeći instrumenti: Skala hiperaktivnosti- impulzivnosti-pažnje (HIP ; Vulić-Prtorić, 2006), Upitnik emocionalne kompetentnosti (UEK- 45 ; Takšić, 2002), Skala emocionalne empatije iz E-upitnika (Raboteg-Šarić, 2002), Upitnik samoefikasnosti za djecu (SEQ-C, Vulić-Prtorić i Solić, 2006) te su učenici pitani da procjene koliko se osjećaju prihvaćeno od strane vršnjaka, koliko imaju prijatelju i daju podatke o školskom uspjehu. Rezultati istraživanja pokazali su kako je kod djece rizične za razvoj ADHD-a narušeno akademsko funkcioniranje (oba aspekta, F(2)školski uspjeh = 3, 87, p<0, 05 ; F(2)akademska samoefikasnost = 23, 46, p<0, 01 ), međutim za socijalno i emocionalno funkcioniranje nađena su odstupanja samo na jednom aspektu (F(2)vršnjačka prihvaćenost = 4, 35, p<0, 05 ; F(2)emocionalna samoefikasnost = 6, 76, p<0, 01). Možemo zaključiti kako je kod djece rizične za razvoj ADHD-a svakako narušeno akademsko funkcioniranje, no kada govorimo o socijalnom i emocionalnom funkcioniranju ove razlike su manje i odnose se samo na neke ispitane aspekte što bi se trebalo detaljnije ispitati u budućim istraživanjima. Budući prevencijski programi trebali bi se usmjeriti prvenstveno na pomoć u školskoj prilagodbi, ali i u razvoju socijalnih vještina potrebnih za stvaranje prisnih vršnjačkih odnosa, te u razvoj djetetovih sposobnosti nošenja s negativnim emocijama.
ADHD; akademsko funkcioniranje; socijalni razvoj; emocionalni razvoj; osnovnoškolci
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
Podaci o prilogu
133-133.
2016.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
20. Dani psihologije u Zadru: sažetci priopćenja
Penezić, Zvjezdan ; Slišković, Ana ; Ćubela Adorić, Vera ; Gregov, Ljiljana ; Nikolić, Matilda ; Nekić, Marina ; Ombla, Jelena ; Šimunić, Ana ; Tokić, Andrea
Zadar: Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru
978-953-331-102-9
Podaci o skupu
20. dani psihologije u Zadru
predavanje
19.05.2016-21.05.2016
Zadar, Hrvatska