crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 817907

Zbornik radova

Autori: Šilić, Martina; Valerjev, Pavle
Naslov: Utjecaj strukture besmislenih riječi na implicitno pamćenje
Izvornik: 22. Dani Ramira i Zorana Bujasa: Sažeci priopćenja / Zarevski, Predrag ; Jurin, Tanja ; Modić Stanke, Koraljka (ur.). - Zagreb : Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu , 2015. 276-276 (ISBN: 978-953-175-463-7).
Skup: 22. Dani Ramira i Zorana Bujasa
Mjesto i datum: Zagreb, Hrvatska, 16-18.04.2015.
Ključne riječi: implicito pamćenje; besmislene riječi; zadatak leksičke odluke
Sažetak:
Prema teorijama dubine informacija, verojatnost zadržavanja informacije pri pamćenju ovisi o tome do koje je dubine informacija obrađena pri kodiranju. Pretpostavlja se da dubina obrade podrazumijeva plitku obradu (analiza fizikalnih ili senzornih obilježja informacije), dublju obradu (akustička razina) i najdublju obradu (semantička razina). Bolje strukturirani besmisleni materijal omogućuje dublju obradu informacija od lošije strukturiranog zbog mogućnosti kodiranja pomoću asocijacija. Međutim, neke studije pokazuju da upravo ta strukturalna pravilnost dovodi do povećanog broja lažnih uzbuna u testu prepoznavanja (efekt pseudoriječi). Cilj je bio ispitati razlike u implicitnom pamćenju smislenih i različito strukturiranih besmislenih riječi. U zadatku prepoznavanja ispitanik je trebao odlučiti je li prikazana riječ bila prezentirana u prethodnom zadatku (koji je bio zadatak leksičke odluke) ili ne. Riječi su prezentirane nasumično, u podjednakom omjeru s novim riječima koje nisu korištene u prethodnom zadatku. U prethodnom zadatku nije se tražilo zapamćivanje sadržaja, dakle radilo se o ispitivanju implicitnog pamćenja. Eksperiment je bio klasični, nezavisna varijabla je bila pretpostavljena dubina procesiranja informacija (smislenost i ortografska struktura besmislenih riječi, podijeljena u tri eksperimentalne situacije: smislene riječi, besmislene strukturirane i besmislene nestrukturirane riječi). Zavisne varijable su bile broj pogodaka i lažnih uzbuna. Korišten pribor su 3 liste riječi prethodno prezentiranih riječi i liste novih riječi, računalo (s tipkama DA i NE za reagiranje) i program SuperLab. Sudjelovalo je 28 ispitanica. Utvrđene su razlike u broju pogodaka u skladu sa postavljenom hipotezom za različito strukturiran materijal. Razlike u broju lažnih uzbuna nisu potvrdile efekt pseudoriječi.
Vrsta sudjelovanja: Poster
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Projekt / tema: Projekt 4139 Hrvatska zaklada za znanost
Izvorni jezik: ENG
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija
URL Internet adrese: http://psihologija.ffzg.unizg.hr/uploads/19/2b/192b0408b4bc7e50bfac8cc1df8cbe5b/KNJIGA-SAZETAKA_22_DRZB.pdf
Upisao u CROSBI: Pavle Valerjev (valerjev@unizd.hr), 24. Svi. 2016. u 16:54 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4