hrvatski

Psihosocijalne odrednice duljine života osoba u domovima za starije i nemoćne

Cilj istraživanja bio je ispitati postoje li rodne razlike u duljini života te koliki je doprinos završene razine obrazovanja, socijalne podrške i participacije, samoprocjene zdravlja i funkcionalne sposobnosti u objašnjenju duljine života umrlih starijih osoba. U 2008. godini su strukturiranim intervjuom prikupljani podaci u sklopu longitudinalnog istraživanja u 11 domova za starije i nemoćne u Zagrebu, a 2015. prikupljeni su podaci o životnom statusu i uzroku smrti. U ovom istraživanju su uključene 277 osobe (95 muškaraca i 182 žena) koje su 2008. bile pokretne, nisu bile dementne i dobrovoljno su se javile za sudjelovanje, a u međuvremenu su preminule. Nije utvrđena razlika u duljini života žena i muškaraca. Navedenim prediktorskim varijablama je objašnjeno 21% varijance duljine života žena, a istim prediktorima nije objašnjena statistički značajna količina varijance duljine života muškaraca. Značajni prediktori su broj žive braće i sestara, broj dobrih prijatelja i samoprocjena zdravlja. Žene koje su živjele dulje, imale su manje žive braće i sestara i dobrih prijatelja/-ica te bolje procijenile svoje zdravlje. Rezultati istraživanja upućuju na važnost daljnjeg ispitivanja odnosa psihosocijalnih odrednica i duljine života u starosti i usmjeravanje na produljenje života uz održavanje njegove kvalitete.

starije osobe ; duljina života ; socijalna podrška i participacija ; samoprocjena zdravlja ; funkcionalna sposobnost

nije evidentirano