crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 818594

Zbornik radova

Autori: Lučanin, Damir; Despot Lučanin, Jasminka
Naslov: Dobne promjene u povezanosti između depresivnosti i kognitivnih funkcija u starijih osoba.
( Age changes in the association of depression and cognitive function in old persons )
Izvornik: Sažetci priopćenja XVIII. Dani psihologije u Zadru / Penezić, Zvjezdan (ur.). - Zadar : Odjel za psihologiju, Sveučilište u Zadru , 2012. 109-109 (ISBN: 978-953-7237-34-9).
Skup: Dani psihologije u Zadru
Mjesto i datum: Zadar, Hrvatska, 24-26.05.2012.
Ključne riječi: depresivnost; kognitivne funkcije; dobne promjene; stari ljudi
( depression; cognitive function; age changes; old persons )
Sažetak:
Novija su istraživanja potvrdila povezanost između depresivnosti i kognitivnog opadanja u starosti, međutim, priroda te povezanosti nije jasna (Andel, Hughes i Crowe, 2005 ; Blazer, 2003). U našem ranijem istraživanju (Despot Lučanin, Lučanin i Havelka, 2011) potvrđena je mala povezanost između depresivnosti i kognitivnih funkcija u starijih osoba, ali ona se mijenja u prisustvu nekih posredujućih varijabli, povezanih i s depresivnošću i s kognitivnim funkcijama, ali u različitom stupnju i smjeru. Ciljevi ovog istraživanja bili su ispitati postoji li longitudinalna povezanost između depresivnosti i kognitivnih funkcija u starijih osoba koje žive u ustanovi te utvrditi kakva je uloga posredujućih psihosocijalnih čimbenika u toj povezanosti. Sudionici su bili 411 korisnika 11 domova za starije i nemoćne osobe u Zagrebu, 104 muškaraca i 307 žena, u dobi od 56-96 godina (prosječno 79 godina) u prvom mjerenju, pokretni i ne-dementni. Iste su varijable mjerene dva puta s razmakom od dvije godine, pomoću ljestvica: kognitivnih funkcija, depresivnosti, funkcionalne sposobnosti, samoprocjene zdravlja i socijalne participacije. Kontrolirano je obrazovanje i zdravlje sudionika. Podatke su prikupili uvježbani intervjueri, individualno, u ustanovi. Regresijske analize su pokazale da su depresivnost i kognitivno funkcioniranje u prvom mjerenju značajni prediktori depresivnosti dvije godine kasnije (R= .66 ; R2= .43 ; p<.001), u smjeru povezanosti jače depresivnosti i slabijeg kognitivnog funkcioniranja s pojačanom depresivnošću nakon dvije godine. Posredujuća uloga drugih promatranih psihosocijalnih čimbenika u toj povezanosti bile je različita u različitim modelima analiza. Značaj je ovih rezultata u smislu ranog otkrivanja skupina starijih osoba s povećanim rizikom kognitivnog opadanja ili kliničke depresije, kako bi se pravovremenim psihološkim intervencijama pokušalo očuvati dobro psihičko funkcioniranje u procesu starenja.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Međunarodna recenzija
Projekt / tema: 217-0000000-2491
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija
Upisao u CROSBI: Jasminka Despot Lučanin (jdespot@hrstud.hr), 30. Svi. 2016. u 09:44 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4