crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 820268

Poglavlje/Rad u knjizi

Autori: Margaletić, Josip; Markotić, Alemka; Vucelja, Marko; Bjedov, Linda; Svoboda, Petra; Pisačić, Marija
Naslov: Sitni glodavci kao rezervoari virusa Puumala i Dobrava
( Small rodents as reservoirs of Puumala and Dobrava viruses )
Knjiga: DDD i ZUPP nova ozračja
Urednik/ci: Korunić, Javorka
Izdavač: Korunić d.o.o Zagreb
Grad: Zagreb
Godina: 2016
Raspon stranica:: 281-292
Ukupni broj stranica u knjizi:: 299
ISBN: 978-953-7247-24-9
Ključne riječi: Hantavirusi, Puumala, Dobrava, HVBS, Sitni glodavci, Šumski ekosustavi
( hantaviruses, Puumala, Dobrava, HFRS, small rodents, forest ecosystems )
Sažetak:
U radu će se opisati sitni glodavci kao rezervoari dva hantavirusa, Puumale i Dobrave. Navedena dva virusa glavni su uzročnici hemoragijske vrućice kod ljudi u Republici Hrvatskoj i u susjednim državama. Hemoragijska vrućica sa bubrežnim sindromom (HVBS) ili “mišja groznica” je širom svijeta rasprostranjena prirodnožarišna zoonoza koju izazivaju virusi iz roda Hantavirus, porodica Bunyaviridae. Uzročnici bolesti su RNK virusi. Istraživanja u sjevero-istočnoj Europi u posljednjih deset godina pokazuju da jedan virus može biti u više domaćina, te da jedan domaćin može imati više virusa. Virusna čestica je sferičnog oblika, veličine oko 100 nm te je pri pogledu elektronskim mikroskopom lako uočljiva dvoslojna vanjska membrana debljine oko 5 nm. Njihovi rezervoari tipične su šumske vrste sitnih glodavaca, žutogrli šumski miš (Apodemus flavicollis Melch.) i šumska voluharica (Myodes glareolus Schr.). Virus luče slinom, urinom i fecesom, a daljnji se prijenos na ljude i životinje obavlja udisajem aerosola. Inkubacija virusa traje od 2 do 5 tjedana. Najčešće obolijevaju vojnici, šumski radnici, zemljoradnici te izletnici u prirodi u Europi i Aziji. Kod djece se rijetko javlja i nema teže posljedice. Najviše zaraza se bilježi u lipnju i srpnju, iako one počinju već u travnju, na početku tople sezone, najčešće u listopadnim šumama. Prijenos uzročnika također se obavlja aktivnim putem (sekreti i ekskreti), pasivnim putem (ektoparaziti i endoparaziti) te konzumiranjem hrane i vode kontaminirane virusima. Širenje bolesti izazvane Puumala i Dobrava virusom ponekad se odvija izuzetno brzo zbog povećane brojnosti glodavaca, njihove velike rasprostranjenosti i pokretljivosti, te činjenice da lako dolaze u kontakt s čovjekom, te divljim i domaćim životinjama. Zaraza se ne prenosi među ljudima.
Projekt / tema: HRZZ-IP-2013-11-4250
Izvorni jezik: hrv
Kategorija: Pregledni
Znanstvena područja:
Temeljne medicinske znanosti,Kliničke medicinske znanosti,Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
Upisao u CROSBI: Josip Margaletić (jmargaletic@sumfak.hr), 8. Lip. 2016. u 13:19 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4