hrvatski

Kakve veze ima kako smo postali obitelj? Stavovi okoline prema posvojenoj djeci i njihovim roditeljima

Iako istraživanja sugeriraju da kod posvojene djece postoji veći rizik od pojave različitih bihevioralnih, psiholoških i akademskih problema, pokazalo se da je većina posvojenika dobro prilagođena. Postotak posvojene djece među korisnicima psihološke/psihijatrijske pomoći u pravilu je veći od očekivanog, no stručnjaci upozoravaju da to nije rezultat isključivo većeg intenziteta/frekvencije problema posvojenika nego i veće osjetljivosti članova obitelji i okoline da reagiraju i potraže pomoć čak i kad su problemi relativno mali. Takve reakcije okoline mogu biti odraz postojećih stavova u društvu pa je cilj ovog istraživanja bio ispitati implicitne stavove prema pojedinim članovima adoptivnih obitelji. Pretpostavljalo se da će okolina posvojenu djecu, posebno onu s indikacijom eksternaliziranih problema, procjenjivati negativnije od biološke djece, tj. da će njihov profil u većoj mjeri ukazivati na mogućnost postojanja bihevioralnih, psiholoških i akademskih problema. S druge strane, budući se posvojenje u pravilu smatra altruističnim, pretpostavljalo se da će okolina adoptivne roditelje procjenjivati pozitivnije od roditelja biološke djece. Studentice predškolskog odgoja (N=58) i psihologije (N=52) dobile su zadatak pročitati dvije vinjete - o Marku (8.5 g.) s indikacijom eksternaliziranih problema i Davidu (7.5 g.) s indikacijom internaliziranih problema – te na skalama semantičkog diferencijala procijeniti njih i njihove roditelje. Sudionice su po slučaju pridijeljene ili a) skupini koja je dobila informaciju da je Marko posvojeno, a David biološko dijete ili b) skupini koja je dobila obrnute informacije. Multivarijatnom analizom varijance pokazalo se da postojanje razlika u procjeni biološke i posvojene djece te njihovih roditelja ovisi o kontekstu tj. o opisu ponašanja samog djeteta. Posvojeno dijete s eksternaliziranim ponašanjem sudionice su procjenjivale tužnijim, emocionalno nestabilnijim, nižeg školskog uspjeha, niže motivacije za učenjem te više nezainteresiranog za sudjelovanje u nastavi u odnosu na biološko dijete. Nije bilo razlika u procjenama posvojenog i biološkog djeteta s internaliziranim ponašanjem. Iako su gotovo svi sudionici posvojitelje procijenili velikodušnima, općenito pozitivnije procjene dobivene su samo u slučaju djeteta s internaliziranim ponašanjem pri čemu su roditelje posvojenog djeteta sudionice procjenjivale pouzdanijima, velikodušnijima, aktivnijima, jačima, sposobnijima i ponosnijima od roditelja biološkog djeteta.

posvojenje; stavovi; posvojena djeca; adoptivni roditelji; eksternalizirani i internalizirani problemi

nije evidentirano