crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 828146

Zbornik radova

Autori: Tucak Junaković, Ivana; Nekić, Marina; Burić, Irena
Naslov: Usamljenost i preferirana samoća u relaciji sa samoprocjenom zdravlja odraslih
( Loneliness and preferred solitude in relation with self-rated health of adults )
Izvornik: Drugi sarajevski dani psihologije: Knjiga sažetakaSarajevo : Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za psihologiju , 2012. 69.
Skup: Drugi sarajevski dani psihologije
Mjesto i datum: Sarajevo, BIH, 20.-21.04.2012.
Ključne riječi: usamljenost; samoća; samoprocjena zdravlja
( loneliness; solitude; self-rated health )
Sažetak:
Mnoga istraživanja pokazuju da je samoprocjena zdravlja dobar pokazatelj objektivnog zdravstvenog stanja odraslih osoba. Brojni činitelji objašnjavaju individualne razlike u samoprocjeni zdravlja: spol, dob, socioekonomski status, bračni status, prisutnost kroničnih bolesti, ličnost osobe, zdravstveno ponašanje i drugi. Važnu skupinu činitelja koji mogu utjecati na zdravlje čine i oni koji se odnose na domenu socijalnog funkcioniranja. Primjerice, usamljenost se dovodi u vezu s brojnim problemima tjelesnog i mentalnog zdravlja. S druge strane, odnos preferirane samoće i zdravlja nije bio predmet većeg istraživačkog interesa. Moglo bi se pretpostaviti da, za razliku od usamljenosti, samoća, definirana kao dobrovoljno povlačenje od drugih, ne bi trebala biti povezana sa zdravstvenim problemima. Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati spolne razlike u samoprocjeni zdravlja te ispitati doprinos usamljenosti i preferirane samoće, nakon kontrole utjecaja nekih sociodemografskih varijabli, objašnjenju individualnih razlika u samoprocjeni zdravlja u prigodnom nekliničkom uzorku odraslih. U istraživanju je sudjelovalo 300 osoba u dobi od 25 do 75 godina iz različitih dijelova Hrvatske. Od instrumenata su korištene kratka verzija UCLA skale usamljenosti i Adaptirana skala preferirane samoće, dok je samoprocjena zdravlja ispitana jednim pitanjem („Kako biste ocijenili svoje sadašnje zdravlje?“). Suprotno nekim ranijim nalazima, rezultati našeg istraživanja pokazali su da se muškarci i žene ne razlikuju značajno u samoprocjeni zdravlja (t=1, 55, p> , 05). Usamljenost je značajno negativno, iako relativno nisko, korelirala sa samoprocjenom zdravlja (r= -, 19, p< , 01). Nakon kontrole doprinosa nekih sociodemografskih varijabli, usamljenost je vrlo skromno, iako značajno, pridonijela objašnjenju varijance samoprocjene zdravlja (ΔR2= , 02, p< , 05). Samoća nije značajno korelirala sa smoprocjenom zdravlja (r= -, 08, p> , 05) te ni njezin doprinos objašnjenju ove kriterijske varijable nije bio značajan (ΔR2= , 01, p> , 05). Dakle, usamljenost kao emocionalno neugodno iskustvo treba razlikovati od samoće kao željenog stanja. U prilog tome govore i njihovi donekle različiti odnosi sa zdravljem.
Vrsta sudjelovanja: Poster
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Međunarodna recenzija
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija
Upisao u CROSBI: Ivana Tucak Junaković (itucakju@unizd.hr), 20. Srp. 2016. u 12:37 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4