crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 828185

Zbornik radova

Autori: Tucak Junaković, Ivana; Nekić, Marina
Naslov: Životni ciljevi i neki aspekti dobrobiti
( Life goals and some aspects of well-being )
Izvornik: XVIII. dani psihologije u Zadru - sažetci priopćenja / Penezić, Zvjezdan ; Ćubela Adorić, Vera ; Ombla, Jelena ; Slišković, Ana ; Sorić, Izabela ; Valerjev, Pavle ; Vulić-Prtorić Anita (ur.). - Zadar : Odjel za psihologiju, Sveučilište u Zadru , 2012. 195-195 (ISBN: 978-953-7237-34-9).
Skup: XVIII. dani psihologije u Zadru
Mjesto i datum: Zadar, Hrvatska, 24.-26.05.2012.
Ključne riječi: životni ciljevi; dobrobit
( life goals; well-being )
Sažetak:
Ciljevi se u psihologiji ličnosti obično definiraju kao unutarnje reprezentacije željenih budućih stanja koje vode misli i ponašanje pojedinaca te životu daju smisao i strukturu. Širu kategoriju ciljeva koji predstavljaju ključne orijentacijske točke u životi čine životni ciljevi. Dugoročno su usmjereni te, osim potreba samog pojedinca, odražavaju i određene društvene i kulturalne zahtjeve u pojedinim razvojnim razdobljima. U istraživanje životnih ciljeva obično se kreće s vrlo općeg stajališta da je cilj socijalizacijskih procesa dvojak: biti svoj i autonoman, ali i povezan s drugima. Tako, prema konceptualizaciji životnih ciljeva koju su ponudili Pöhlmann i Brunstein (1997), životni ciljevi odražavaju dvije opće ljudske tendencije: pokretačku tendenciju ili djelovanje (engl. agency) i sudjelujuću tendenciju ili zajedništvo (engl. communion). Životni ciljevi usko su povezani sa subjektivnom dobrobiti. Istraživanja pokazuju da je uspješno djelovanje koje omogućuje napredak prema ostvarenju životnih ciljeva povezano s osjećajem dobrobiti. Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati doprinos važnosti koju pojedinci pridaju životnim ciljevima usmjerenima djelovanju (tj. moći i postignuća) i zajedništvu (tj. intimnosti i altruizma) predikciji nekih aspekata dobrobiti (tj. zadovoljstva životom, samopoštovanja, integriteta i općeg zdravlja) odraslih osoba. U istraživanju je sudjelovalo 300 osoba u dobi od 25 do 75 godina. Korišteni su sljedeći instrumenti: skraćena verzija Upitnika životnih ciljeva (Pöhlmann i Brunstein, 1997), Skala zadovoljstva životom (Diener i sur., 1985), Skala samopoštovanja (Rosenberg, 1965/Bezinović, 1988) i Skala integriteta (Hawley, 1988), dok je subjektivna procjena zdravlja ispitana jednim pitanjem. Rezultati regresijskih analiza su pokazali da su, nakon kontrole nekih sociodemografskih varijabli, od svih ispitanih ciljeva oni usmjereni altruizmu i postignuću općenito najbolji prediktori ispitanih aspekata dobrobiti. Pri tome su ove dvije, od četiri ispitane kategorije ciljeva, bile jedini značajni prediktori samopoštovanja i integriteta. Ciljevi altruizma bili su jedini značajni prediktori zadovoljstva životom, dok su ciljevi postignuća bili jedini značajni prediktori samoprocjene zdravlja.
Vrsta sudjelovanja: Poster
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija
Upisao u CROSBI: Ivana Tucak Junaković (itucakju@unizd.hr), 20. Srp. 2016. u 16:35 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4