Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Glagoljska knjiga i srednjovjekovno društvo: početak demokratizacije pismenosti i učenosti u Hrvatskoj (CROSBI ID 639611)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Kovačević, Ana Glagoljska knjiga i srednjovjekovno društvo: početak demokratizacije pismenosti i učenosti u Hrvatskoj // Drugi međunarodni znanstveni skup Knjiga i društvo: socijalna, filološka i intelektualna povijest i sadašnjost knjige. Split, 29. - 30. rujna 2016. Programska knjižica. / Antonac, Sandi ; Buzov, Ivanka ; Kuić, Ivanka et al. (ur.). Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Filozofski fakultet u Splitu, Književni krug Split, 2016. str. 15-17

Podaci o odgovornosti

Kovačević, Ana

hrvatski

Glagoljska knjiga i srednjovjekovno društvo: početak demokratizacije pismenosti i učenosti u Hrvatskoj

Jasan je pokazatelj važnosti glagoljske knjige i njezina utjecaja na hrvatsko kulturno ozračje činjenica da je upravo jedna glagoljska knjiga uvela Hrvate u Guttenbergovu galaksiju. Hrvatski je editio princeps – Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine – zenit fenomena hrvatskoga glagoljaštva. Procvat renesansne književnosti Dalmacije i Dubrovnika koji je uslijedio bio bi nezamisliv bez baštine koju su hrvatskoj književnosti i pismenosti ostavili glagoljaši utemeljivši je u zapadnoj, tj. latinskoj kulturnoj tradiciji Slavije romane. Predmet je ovoga izlaganja ono što je prethodilo tisku, a uslijedilo nakon epigrafike: rukopisna glagoljska knjiga i njezini učinci na širenje pismenosti i učenosti u Hrvatskoj. Neposredno su taj utjecaj osjetili glagoljaši prevoditelji koji su prevodili latinska djela na vernakularni, tj. domaći idiom. Osim prevoditelja, za širenje su (samo)pismenosti i (samo)učenosti zaslužni i brojni glagoljski pisari i pisci koji su vlastoručno ispisivali i/ili prepisivali knjige. Recipijenti njihove djelatnosti nisu bili samo ugledni mecene (poput Frankapana) nego još i više te sigurno još i važnije – pučani, kmetovi i laici. Za razliku od velikaša i svećenstva koji su uživali privilegij dostupnosti knjige i razumijevanja latinske pismenosti, srednjovjekovni je puk bio osuđen na nepismenost. Ipak, zahvaljujući popovima glagoljašima omogućen im je pristup biranoj pisanoj riječi na vernakularnom idiomu koji su razumjeli. Pisac je glagoljskoga Petrisova zbornika (1468.) zabilježio: "Nam je biti meštrom i učiti i prosvječati plku tmu". S višestoljetnim odmakom valja još jednom priznati kako su glagoljaški meštri glagoljskom knjigom proveli prvu prosvjetnu djelatnost u hrvatskom društvu.

hrvatskoglagoljska knjiga; srednji vijek; pismenost; učenost; puk

nije evidentirano

engleski

The Glagolitic Book and Medieval Society: An Inception of the Democratization of Literacy and Learnedness in Croatia

nije evidentirano

Croatian Glagolitic book; Middle Ages; literacy; learnedness; common people

nije evidentirano

Podaci o prilogu

15-17.

2016.

nije evidentirano

objavljeno

978-953-500-157-7

Podaci o matičnoj publikaciji

Drugi međunarodni znanstveni skup Knjiga i društvo: socijalna, filološka i intelektualna povijest i sadašnjost knjige. Split, 29. - 30. rujna 2016. Programska knjižica.

Antonac, Sandi ; Buzov, Ivanka ; Kuić, Ivanka ; Zvonarek, Dobrila

Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Filozofski fakultet u Splitu, Književni krug Split

Podaci o skupu

Drugi međunarodni znanstveni skup Knjiga i društvo: Socijalna filološka i intelektualna povijest i sadašnjost knjige

predavanje

29.09.2016-30.09.2016

Split, Hrvatska

Povezanost rada

Povezane osobe




nije evidentirano