Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI)



Pregled bibliografske jedinice broj: 836109

Zbornik radova

Autori: Kovačević, Ana
Naslov: Glagoljska knjiga i srednjovjekovno društvo: početak demokratizacije pismenosti i učenosti u Hrvatskoj
( The Glagolitic Book and Medieval Society: An Inception of the Democratization of Literacy and Learnedness in Croatia )
Izvornik: Drugi međunarodni znanstveni skup Knjiga i društvo: socijalna, filološka i intelektualna povijest i sadašnjost knjige. Split, 29. - 30. rujna 2016. Programska knjižica. / Antonac, Sandi ; Buzov, Ivanka ; Kuić, Ivanka ; Zvonarek, Dobrila (ur.). - Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Filozofski fakultet u Splitu, Književni krug Split , 2016. 15-17 (ISBN: 978-953-500-157-7).
Skup: Drugi međunarodni znanstveni skup Knjiga i društvo: socijalna, filološka i intelektualna povijest i sadašnjost knjige
Mjesto i datum: Split, Hrvatska, 29. - 30. rujna 2016.
Ključne riječi: hrvatskoglagoljska knjiga; srednji vijek; pismenost; učenost; puk
( Croatian Glagolitic book; Middle Ages; literacy; learnedness; common people )
Sažetak:
Jasan je pokazatelj važnosti glagoljske knjige i njezina utjecaja na hrvatsko kulturno ozračje činjenica da je upravo jedna glagoljska knjiga uvela Hrvate u Guttenbergovu galaksiju. Hrvatski je editio princeps – Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine – zenit fenomena hrvatskoga glagoljaštva. Procvat renesansne književnosti Dalmacije i Dubrovnika koji je uslijedio bio bi nezamisliv bez baštine koju su hrvatskoj književnosti i pismenosti ostavili glagoljaši utemeljivši je u zapadnoj, tj. latinskoj kulturnoj tradiciji Slavije romane. Predmet je ovoga izlaganja ono što je prethodilo tisku, a uslijedilo nakon epigrafike: rukopisna glagoljska knjiga i njezini učinci na širenje pismenosti i učenosti u Hrvatskoj. Neposredno su taj utjecaj osjetili glagoljaši prevoditelji koji su prevodili latinska djela na vernakularni, tj. domaći idiom. Osim prevoditelja, za širenje su (samo)pismenosti i (samo)učenosti zaslužni i brojni glagoljski pisari i pisci koji su vlastoručno ispisivali i/ili prepisivali knjige. Recipijenti njihove djelatnosti nisu bili samo ugledni mecene (poput Frankapana) nego još i više te sigurno još i važnije – pučani, kmetovi i laici. Za razliku od velikaša i svećenstva koji su uživali privilegij dostupnosti knjige i razumijevanja latinske pismenosti, srednjovjekovni je puk bio osuđen na nepismenost. Ipak, zahvaljujući popovima glagoljašima omogućen im je pristup biranoj pisanoj riječi na vernakularnom idiomu koji su razumjeli. Pisac je glagoljskoga Petrisova zbornika (1468.) zabilježio: "Nam je biti meštrom i učiti i prosvječati plku tmu". S višestoljetnim odmakom valja još jednom priznati kako su glagoljaški meštri glagoljskom knjigom proveli prvu prosvjetnu djelatnost u hrvatskom društvu.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Izvorni jezik: hrv
Kategorija: Znanstveni
Upisao u CROSBI: Ana Kovačević (ana.kovacevic@stin.hr), 3. Lis. 2016. u 09:29 sati