hrvatski

Izazovi profesionalnog sazrijevanja u Domovinskom ratu

Društvene i političke okolnosti u kojima su neiskusni psiholozi i drugi pomagači sazrijevali u Domovinskom ratu i poslijeratnom razdoblju bitno se razlikuju od profesionalnog sazrijevanja u drugim razdobljima. Mnogi su, svakodnevnim pružanjem psihosocijalne pomoći za vrijeme rata i u poratnom razdoblju te radeći pod supervizijom stručnjaka i uz dodatne programe osposobljavanja, znatno upotpunili svoja akademska znanja, razvili vještine i postali stručnjaci za pružanje različitih oblika psihosocijalne pomoći i podrške u posttraumatskom oporavku. Profesionalni razvoj psihologa danas određen je Zakonom o psihološkoj djelatnosti Republike Hrvatske i smjernicama koje propisuje Europska federacija udruženja psihologa (EFPA). Cilj ovog rada bio je ispitati u kojoj su mjeri paraprofesionalci i mladi stručnjaci stjecali i razvijali profesionalne kompetencije u ratnim i poslijeratnim okolnostima Domovinskog rata, kako je to utjecalo na njihove profesionalne izbore i odluke te na njihov današnji profesionalni i privatni život. Online anketom metodom snježne grude prikupljeni su podaci prvenstveno od psihologa, ali i drugih stručnjaka pomagača, koji su u razdoblju od 1991.-1998. godine započeli i radili na bilo kakvim poslovima vezanim uz ratne i poslijeratne okolnosti, kao studenti završnih godina studija ili diplomirani stručnjaci s manje od 5 godina radnog iskustva u struci. U radu se diskutiraju vrste i intenzitet stresa kojima su bili izloženi te kompetencije, vještine i znanja koja su usvojili u ratnim i poslijeratnim okolnostima. Rad je doprinos vrednovanju i sintetiziranju iskustava koje je profesionalno sazrijevanje u ratnim i poratnim okolnostima imalo za mlade stručnjake i pokušaj sagledavanja utjecaja tih iskustava na njihov današnji profesionalni rad i djelovanje.

profesionalno sazrijevanje ; stres ; izgaranje ; pomagačka zanimanja ; EuroPsy

nije evidentirano