hrvatski

Socioekonomske, sociokulturne i obrazovne odrednice predrasuda prema imigrantima kod učenika/ca srednjih škola

U zadnjim desetljećima na djelu je kontinuirani porast migracijskih kretanja iz zemalja u razvoju prema zemljama Europe. Budući da u ovim migracijama najveći porast zauzimaju tražitelji azila i nelegalni migranti, pitanje useljavanja stječe negativan prizvuk i postaje središnjim političkim pitanjem u gotovo svim europskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj. U takvom sociopolitičkom okruženju posebnu važnost zauzimaju stavovi i mišljenja mladih. Cilj rada je ispitati povezanost predrasuda prema imigrantima sa socioekonomskim, sociokulturnim i obrazovnim karakteristikama učenika i učenica završnih razreda srednjih škola. Polazi se od pretpostavke da su viši socioekonomski status, više obrazovanje i posjedovanje kulturnog kapitala, lijeva politička orijentacija i manja religioznost povezani s nižim stupnjem predrasuda prema imigrantima. Anketno istraživanje provedeno je u proljeće 2016. godine na reprezentativnom uzorku maturanata grada Zagreba i Zagrebačke županije (N=1050). Primijenjena je novokonstruirana skala predrasuda, prethodno validirana u predistraživanju na 332 učenika/ca, koja ispituje kognitivni, emocionalni i bihevioralni aspekt predrasuda prema imigrantima. T-testom i analizama varijance provjerene su razlike među učenicima na skali predrasuda prema imigrantima s obzirom na socioekonomske, sociokulturne i obrazovne karakteristike. Ispitivanjem razlika među grupama ustanovljeno je da manje izražene predrasude pokazuju učenice, djeca visokoobrazovanih majki, djeca odličnog općeg uspjeha, s više kulturnog kapitala, niže religioznosti i lijeve političke orijentacije. Prema rezultatima provedene multiple regresije, socioekonomske, sociokulturne i obrazovne karakteristike učenika i učenica objaš- njavaju oko 20% varijance rezultata na skali predrasuda prema imigrantima.

imigranti; predrasude; učenici/ce srednjih škola; sociokulturne odrednice predrasuda

nije evidentirano