crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 843372

Knjiga

Autori: Lamza Posavec, Vesna
Naslov: Mjerenje javnosti. Metodologijski i analitički pristupi istraživanju javnoga mnijenja
( Measuring Public. Methodological and Analytical Approaches to Public Opinion Research )
Vrsta knjige: monografija
Izdavač: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Grad: Zagreb
Godina: 2015
Stranica: 337
ISBN: 978-953-7964-12-2
Ključne riječi: javno mnijenje; metoda; izbori; glasači; apstinenti
( public opinion; method; elections; voters; apstinents )
Sažetak:
Knjiga se sastoji od dva osnovna dijela. U prvom su dijelu obrađena neka od najvažnijih metodologijskih pitanja istraživanja javnoga mnijenja, a u drugom su izloženi empirijski podaci kojima se nastoje rasvijetliti neki aspekti oblikovanja javnoga mnijenja i izbornog ponašanja. Metodologijski dio knjige usmjeren je na propitivanje valjanosti predizbornih i ostalih istraživanja javnoga mnijenja te pronalaženje najprikladnijih mogućnosti za kontrolu potencijalnih izvora pogrešaka i pristranosti istraživačkih rezultata. U sklopu toga, u prvom je poglavlju opisan postupak validacijske analize predizbornih anketa, navedeni su mogući kriteriji i statistički postupci za utvrđivanje valjanosti pojedinog istraživanja te naznačene teškoće u provedbi validacijske analize. Na temelju svjetskih i hrvatskih iskustava u realizaciji istraživanja, u drugom i trećem poglavlju obrađeni su problemi odbijanje anketne suradnje i neizjašnjavanja na pitanja o namjerama glasovanja, kao glavnih potencijalnih izvora pristranosti čak i optimalno planiranih i vođenih predizbornih i ostalih istraživanja političkog javnoga mnijenja. Potom slijedi opsežna studija o mogućnostima identificiranja „vjerojatnih glasača“, kao važnog preduvjeta za precizno predviđanje izbornih rezultata, u kojoj su prikazani rezultati provjere Perryevog modela u nekoliko različitih izbornih situacija u Hrvatskoj. U daljnjem dijelu knjige analizirana je pogreška pokrivenosti u primjeni telefonskih anketa u Hrvatskoj i provjerene su mogućnosti primjene te anketne tehnike u predizbornim istraživanjima javnoga mnijenja te su temeljem pregleda recentne literature izložene dosadašnje znanstvene i stručne spoznaje o mogućnostima uporabe interneta kao anketnoga medija. U sklopu metodologijskoga dijela na kraju su prikazana svjetska i hrvatska iskustva u provođenju izlaznih anketa, opisani uobičajeni postupci njihove realizacije te analizirane specifičnosti u odnosu prema predizbornim istraživanjima. Druga tematska cjelina sadrži nekoliko studija slučaja u pojedinim izbornim situacijama usmjerenih na propitivanje moguće pozadine izbornog ponašanja. Među njima je opsežna analiza rezultata longitudinalnog istraživanja javnoga mnijenja kojom se pokušalo objasniti rezultate hrvatskih parlamentarnih izbora 2000. godine te pružiti uvid u dominantne vrijednosne i evaluacijske sustave glasačkoga tijela koji bi mogli imati važnu ulogu i u nekim budućim izbornim situacijama. Slijede poglavlja o motivacijskim odrednicama glasovanja na predsjedničkim izborima i razlozima izborne apstinencije, kao pokušaji socio-psihološkog objašnjenja političkih preferencija i izbornog ponašanja, te analiza otvorenosti javnosti za uključivanje Hrvatske u europske integracijske procese sa stajališta nacionalne identifikacije i vrednovanja važnih društvenih postignuća kao konstitutivnih elemenata općeg „nacionalnog ponosa“. U posljednjem je poglavlju riječ o jednoj od vjerojatno najpolemičnijih tema u svezi s istraživanjima javnoga mnijenja – utjecaju objavljivanja rezultata predizbornih anketa na ishode političkih izbora – u kojemu su, temeljem primijene originalno osmišljenog modela za procjenu tog utjecaja, ponuđeni bitno različiti odgovori od paušalnih prosudbi koje se obično mogu čuti u laičkom, ali ponekad i u stručnom dijelu javnosti. The book is divided into two main sections. The first covers some of the most important methodological issues in the study of public opinion, while the second presents empirical data that shed light on several aspects of shaping public opinion and voter behavior. The methodological section is focused on determining the validity of pre-election and other public opinion polls, and finding the most suitable options for controlling potential sources of error and bias. In this context, the first chapter provides descriptions of the procedure for the validation analysis of pre-election polls, possible criteria and statistical procedures for determining the validity of individual studies and difficulties encountered in validation analysis. Based on international and Croatian research experiences, in the second and third chapters problems concerning voters’ refusal to cooperate with pollsters or declare their voting intentions when queried are discussed as the chief potential sources of bias, even in optimally planned and conducted pre-election and other political opinion surveys. The fourth chapter presents an extensive study of the possibilities for identifying likely voters, an important prerequisite for the accurate prediction of election results, with assessments of the empirical validity of Perry’s model in several different electoral situations in Croatia. In the next section, coverage error in telephone polls conducted in Croatia is analyzed and possibilities are considered for applying such polling techniques in pre-election public opinion polls, followed by a review of current scientific literature and technical information on the possibilities for using the Internet as a polling medium. At the end of the methodological section, world and Croatian experiences are presented in the conducting of exit polls, procedures are described and specifics regarding pre-election polls are analyzed. The second thematic unit contains several case studies in various election situations for the purpose of investigating possible backgrounds for voting behavior. Among them is an extensive analysis of the results of a longitudinal public opinion poll in order to attempt to explain the outcomes of the Croatian parliamentary elections of 2000 and provide insight into the dominant values and evaluation systems of the electorate, which could have important roles in future election situations. The next two chapters present the results of a study on the motivational determinants of voting and reasons for voter abstention, which provide the basis for an attempt to explain political preferences and voter behavior from a socio-psychological viewpoint. This is followed by an analysis of public receptiveness to the inclusion of Croatia in the European integration processes from the standpoint of national identification and evaluation of important social achievements as constituent elements of general national pride. The last chapter deals with one of the possibly most controversial topics related to public opinion polls: the impact of publishing the results of pre-election polls on the outcomes of political elections. Based on originally designed models to assess such impact, significantly different answers are offered than those usually heard from the general public and even some professionals.
Projekt / tema: 194-1941558-1523
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstvena
Znanstvena područja:
Psihologija
Upisao u CROSBI: Ivana Ferić (ivana@pilar.hr), 8. Stu. 2016. u 15:07 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4