crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 844183

Zbornik radova

Autori: Hanzec, Ivana
Naslov: Važnost socioekonomskog statusa obitelji za spremnost djece za školu i ranu školsku prilagodbu
( The importance of family socio-economic status for children's school readiness and early school adjustment )
Izvornik: 24.godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija u prevenciji poremećaja i očuvanju zdravlja. Sažeci priopćenja / Pokrajac-Bulian, Alessandra ; Miletić, Irena ; Juretić, Jasminka ; Lopižić, Josip (ur.). -
Skup: 24.godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija u prevenciji poremećaja i očuvanju zdravlja
Mjesto i datum: Opatija, Hrvatska, 09.-12.11.2016.
Ključne riječi: socioekonomski status obitelji; spremnost za školu; akademska prilagodba djece na školu; socijalna prilagodba djece na školu
( family socio-economic status; school readiness; school adjustment; academic adjustment; social adjustment )
Sažetak:
Prema ekološkim pristupima razvoju, na funkcioniranje i razvoj djeteta utječu ne samo njegove/njezine individualne karakteristike, nego i karakteristike konteksta u kojemu dijete odrasta. Socioekonomski status obitelji (SES) predstavlja jedno od važnih obilježja tog konteksta koje značajno doprinosi razvoju već od rane dobi. Istraživanja sustavno ukazuju na značaj SES-a za kognitivne sposobnosti i akademski uspjeh djece, no znatno je manje istraživana važnost SES-a za socijalno-emocionalnu kompetenciju djece kao komponentu spremnosti za školu, kao i za pokazatelje socijalne prilagodbe na školu, stoga je tome bilo usmjereno ovo istraživanje. U istraživanju su sudjelovali učenici/e prvih razreda (N = 372), njihovi roditelji i učiteljice. Kao mjere SES-a od roditelja su prikupljeni podaci o obrazovanju i zaposlenju oba roditelja te prosječnim mjesečnim prihodima obitelji, kognitivna spremnost za školu ispitana je Testom spremnosti za školu (TSŠ), dok su socijalno-emocionalnu spremnost djece procijenili roditelji. Akademska prilagodba mjerena je ispitom znanja i procjenama učiteljica, a socijalna prilagodba procjenama učiteljica i učenika/ica na većem broju instrumenata. Rezultati su ukazali na veću važnost mjerenih pokazatelja SES-a za kognitivnu spremnost i akademsku prilagodbu nego za socijalno-emocionalnu spremnost i socijalnu prilagodbu djece na školu. Pritom su se prosječna mjesečna primanja obitelji pokazala najboljim prediktorom. Djeca iz obitelji višeg SES-a spremnija polaze u školu (postižu bolji rezultat na TSŠ), zbog čega na kraju školske godine pokazuju bolju akademsku prilagodbu (TSŠ je medijator u navedenom odnosu). S druge strane, mjere obiteljskog SES-a u provedenom istraživanju nisu bile povezane sa socijalno-emocionalnom kompetencijom djece na početku školske godine, dok su mali, ali statistički značajni doprinos imala samo primanja obitelji u objašnjenju kvalitete odnosa učenika/ica s učiteljicom kao jednim pokazateljem socijalne prilagodbe na školu. Rezultati su raspravljani u kontekstu važnosti utvrđivanja mehanizama kojima SES proizvodi razlike u spremnosti i prilagodbi djece na školu te mogućim načinima smanjivanja tih razlika.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija
Upisao u CROSBI: Ivana Hanzec (ihanzec@hrstud.hr), 14. Stu. 2016. u 12:22 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4