hrvatski

ZANESENOST U UČENJU: RJEĐA ALI VAŽNIJA ZA DOBROBIT STUDENATA

Zanesenost (engl. flow) je ugodno iskustvo koje ljudi doživljavaju kada su toliko usmjereni na neku aktivnost da ih ona u potpunosti zaokupi. Zanesenost se može javiti u različitim aktivnostima, a povezana je s velikim brojem pozitivnih ishoda u akademskom području, poslu i sportu. Također je utvrđena i pozitivna povezanost između zanesenosti i dobrobiti. U ovom radu pretpostavljeno je da ljudi češće doživljavaju zanesenost u području koje im je važno/korisno jer bi zanesenost mogla predstavljati motivacijski mehanizam koji omogućuje osobi da ustraje u važnoj aktivnosti, zbog koncentracije i uživanja koji su karakteristični za zanesenost. Također se očekivalo da je zanesenost značajno više povezana s dobrobiti u područjima koja su sudionicima važna i korisna, nego zanesenost u manje važnim/korisnim područjima. U istraživanju je sudjelovalo 499 studenata (85% ženskog i 15% muškog roda) Sveučilišta u Zagrebu (Učiteljskog fakulteta, PMF-a, HKS-a i Muzičke akademije). Ispitivanje je provedeno u vrijeme redovne nastave iz psihologije, a sudjelovanje je bilo anonimno i dobrovoljno. Primijenjeni su Upitnik sklonosti iskustvima zanesenosti (Ullen i sur., 2012), Skala zadovoljstva životom (Diener i sur., 1985) i Skala psihološkog napretka (engl. flourishing) (Diener i sur., 2009). Osim toga, studenti su na skali od 7 stupnjeva procjenjivali važnost i korisnost svake domene uključene u istraživanje (akademsko područje, slobodne aktivnosti, rutinski poslovi). Rezultati su pokazali da, prema očekivanju, studenti najvažnijim i najkorisnijim procjenjuju akademsko područje (važnost M = 6.51, SD = 0.72 ; korisnost M = 6.58, SD = 0.83), slijede slobodne aktivnosti (važnost M = 5.83, SD = 1.12 ; korisnost M = 5.62, SD = 1.24 i na kraju rutinski poslovi (važnost M = 4.74, SD = 1.45 ; korisnost M = 5.12, SD = 1.57). No, zanesenost je najčešća u području slobodnih aktivnosti, slijede rutinski poslovi i tek na kraju akademsko područje. Tako nije potvrđena pretpostavka da će iskustva zanesenosti biti najčešća u području koje je studentima najvažnije/ najkorisnije. Povezanost između zanesenosti i dobrobiti bila je veća što je područje studentima bilo važnije i korisnije. Pritom je povezanost između zanesenosti i dobrobiti (i životnog zadovoljstva i psihološkog napretka) u akademskom području značajno veća nego u ostala dva područja (akademsko područje r =.40 ; slobodne aktivnosti r =.23 ; rutinske aktivnosti r =.16). Regresijske analize pokazale su da je i za životno zadovoljstvo i za psihološki napredak, najznačajniji prediktor bila je zanesenost u akademskom području, a slijedi zanesenost u aktivnostima slobodnog vremena. Zanesenost u rutinskim aktivnostima nije bila značajan prediktor ni jednog kriterija dobrobiti. Rezultati ukazuju na potrebu organizacije nastave na fakultetu koja bi omogućila studentima češće iskustvo zanesenosti.

područja zanesenosti; psihološki napredak; studenti; životno zadovoljstvo; dobrobit

nije evidentirano