hrvatski

Sklonost konzumaciji alkohola, psihopatija i stil privrženosti kao prediktori partnerskog nasilja

Uvod: Partnersko nasilje prema ženama je prepoznato kao ozbiljan problem s različitim, negativnim posljedicama koje ima na žrtve, počinitelje i društvo u cjelini. U posljednjem desetljeću pažnju istraživača je privlačilo pitanje povezanosti konzumacije alkohola i partnerskog nasilja, pri čemu je sklonost pretjeranoj konzumaciji prepoznata kao rizični faktor za počinjenje partnerskog nasilja. Međutim, na iskustvenoj kao i na empirijskoj razini pokazalo se da nisu svi muškarci skloniji nasilju pod utjecajem alkohola, odnosno da postoji potencijalni faktor individualnih razlika koje određene pojedince predisponiraju za nasilničko ponašanje. Ovim istraživanjem željeli smo ispitati povezanost konzumacije alkohola, psihopatije i dimenzija privrženosti s različitim oblicima partnerskog nasilja. Metode i postupak: Sudionici istraživanja bili su muškarci i žene, odnosno bračni i izvanbračni parovi (N= 88) u tretmanu Centra za socijalnu skrb Varaždin. Pritom su muškarci samoprocjenjivali privrženost u ljubavnim vezama i psihopatiju (ispunjavajući skraćene oblike Brennanovog inventara iskustava u ljubavnim vezama, IIBV ; i Samoizvješće psihopatije, SRP- III), dok su žene procjenjivale nasilje koje su doživjele od strane partnera (ispunjavanjem Revidirane skale rješavanja sukoba, CTS- 2) te partnerovu sklonost konzumaciji alkohola (AUDIT- C). Rezultati: Regresijskom analizom dobiveno je da su samo sklonost konzumaciji alkohola i dimenzija anksioznosti značajni prediktori za pojavu nasilničkog ponašanja u partnerskim vezama, dok se dimenzija izbjegavanja i psihopatija nisu pokazale značajnima. Provedenom analizom objašnjeno je značajnih 37.2% varijance nasilničkog ponašanja. Ovisno o postignutim rezultatima na dimenzijama privrženosti (anksioznost/ izbjegavanje) muški ispitanici su podijeljeni u dvije skupine: sigurno i nesigurno privrženi nakon čega su testirane razlike između tih skupina ovisno o partneričinim procjenama doživljenog nasilja. U usporedbi sa sigurno privrženima muškarcima, oni s nesigurnim stilom privrženosti su češće manifestirali nasilničko ponašanje u odnosu s partnericama, konkretnije umjerenu i tešku psihičku agresiju te seksualnu prisilu. Zaključak: Ovi nalazi idu u prilog ranijim nalazima o partnerskom nasilju kao fenomenu determiniranom višestrukim faktorima, pri čemu važnu ulogu imaju individualne razlike. Rezultati ovog i sličnih istraživanja se mogu koristiti za poboljšanje programa liječenja i kreiranje psihosocijalnih intervencija prema počiniteljima nasilja.

partnersko nasilje ; konzumacija alkohola ; psihopatija ; stil privrženosti

Istraživanje je provedeno u sklopu projekta "Ličnost, emocije i socijalni procesi kao odrednice zdravstvenih ishoda", Sveučilišta u Rijeci