crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 850280

Zbornik radova

Autori: Kovačević, Danijela; Ljubotina, Damir; Bijelić, Lucija
Naslov: Koliko su srednjoškolci spremni oprostiti? Psihometrijska validacija dviju skala spremnosti na oprost
( Psychometric validation of two forgiveness likelihood scales )
Izvornik: XX. Dani psihologije u Zadru. Sažetci priopćenja / Penezić, Zvjezdan ; Slišković, Ana ; Ćubela Adorić, Vera ; Gregov, Ljiljana ; Nikolić, Matilda ; Nekić, Marina ; Ombla, Jelena ; Šimunić, Ana ; Tokić, Andrea (ur.). - Zadar : Sveučilište u Zadru Odjel za psihologiju , 2016. 85-85 (ISBN: 978-953-331-102-9).
Skup: XX. Dani psihologije u Zadru
Mjesto i datum: Zadar, Hrvatska, 19-21.05. 2016
Ključne riječi: spremnost na oprost; mladi; psihometrijska validacija upitnika
( forgiveness likelihood; young people; psychometric validation )
Sažetak:
Tijekom života ljudi su uključeni u različite oblike socijalnih odnosa koji ih mogu povrijediti. Ti odnosi mogu izazvati različite emocije poput ljutnje, bijesa, mržnje, razočaranja, potištenosti ali i potrebu za osvetom ili kažnjavanjem krivca. Oprost predstavlja alternativu i mogućnost da se umanje ili izbjegnu negativne posljedice za žrtvu. Oprost je višedimenzionalan proces koji sadrži promjene na osjećajnoj, spoznajnoj, motivacijskoj i ponašajnoj razini, te se njegovo određenje razlikuje u različitim teorijskim modelima. Baumeister, Exline i Sommer (1998) identificirali su dvije komponente oprosta: intrapersonalnu i interpersonalnu. Različite teorije i modeli opisuju faktore koji utječu na stupanj spremnosti na oprost, pri čemu se ti faktori mogu podijeliti na izvanjske i unutarnje. Razvijeni su različiti instrumenti za mjerenje opraštanja pri čemu su jedni usmjereni na razinu dispozicije dok drugi oprost mjere na razini specifičnoj za konkretni događaj i percipiranu štetu koju je osoba pretrpjela. Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti psihometrijske karakteristike dviju skala spremnosti na oprost na uzorku srednjoškolaca. Korištene su Skala vjerojatnosti oprosta (Rye, 1998) koja sadrži 10 hipotetskih situacija i Skala opraštanja (Rye, 1998) koja sadrži 15 tvrdnji vezanih uz spremnost oprosta nakon evociranja određenog događaja koji je ispitanika povrijedio. Pored ovih glavnih zavisnih varijabli prikupljeni su i dodatni sociodemografski podaci. U istraživanju je sudjelovalo 377 učenika trećih i četvrtih razreda iz četiri zadarske srednje škole. Provedena je faktorska analiza na oba upitnika pri čemu rezultati nisu sasvim konzistentni s navodima autora. Faktorska analiza upitnika Vjerojatnosti oprosta ukazuje na jedan opći faktor spremnosti na oprost. Preliminarni rezultati pokazuju da su srednjoškolci, od niza navedenih događaja, u najmanjoj mjeri spremni oprostiti seksualnu prijevaru partnera/ice (68, 8 % ispitanih ne bi oprostili niti u kojem slučaju, a 1, 6% bi svakako oprostili), dok su s druge strane najviše spremni oprostiti članu obitelji odavanje vlastite tajne (9, 8% ne bi oprostili, 27, 1 % bi oprostili). Faktorska analiza upitnika Opraštanja ukazuje na dva bipolarna faktora, pri čemu prvi faktor opisuje stupanj oprosta usmjeren na počinitelja nepravde, dok je drugi faktor definiran psihološkim posljedicama doživljene povrede. Rezultati istraživanja ukazuju da su oba faktora nisko povezana sa spolom, ocjenama i vladanjem.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija
Upisao u CROSBI: Damir Ljubotina (dljuboti@ffzg.hr), 16. Pro. 2016. u 12:04 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4