hrvatski

Poremećaji prehrane u sportaša: doprinos percipiranog socijalnog pritiska, ponašanja trenera, samokritičnosti, socijalne anksioznosti zbog izgleda i samopoštovanja

Uvod: Mali se broj istraživanja bavi poremećajima prehrane u sportaša muškoga spola, što ih čini posebno ranjivom skupinom jer su njihovi simptomi teže uočljivi pa često ne dobiju adekvatnu pomoć. Brojna su istraživanja prepoznala percipirani socijalni pritisak, negativna ponašanja trenera, samokritičnost, socijalnu anksioznosti zbog izgleda i samopoštovanje kao faktore koji doprinose razvoju poremećaja prehrane u sportskoj populaciji. Cilj je ovoga istraživanja utvrditi doprinos navedenih faktora na razvoj simptoma poremećaja prehrane u sportaša muškoga spola. Metoda: Sudionici su 322 studenta muškoga spola Kineziološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u dobi od 18 do 28 godina, koji se bave sportom. Ispunili su set upitnika samoprocjene. Rezultati: Rizičnu razinu simptoma poremećaja prehrane pokazuje 9.5% sudionika. U cilju utvrđivanja doprinosa pojedinih prediktora (percipirani socijalni pritisak, socijalna anksioznost zbog izgleda, samokritičnost, samopoštovanje i ponašanje trenera) provedena je hijerarhijska regresijska analiza. Model objašnjava 48% varijance simptoma poremećaja prehrane, a značajni prediktori su percipirani pritisak okoline zbog prehrane (β=0.50), samokritičnost (β=0.21) te socijalna anksioznost zbog izgleda (β= 0.10). Samopoštovanje i negativna ponašanja trenera ne doprinose značajno razvoju simptoma poremećaja prehrane u ispitanom uzorku sportaša. Rasprava: Percipirani socijalni pritisak ima najveći doprinos u objašnjenju simptoma poremećaja prehrane. Sportaši su vrlo često pod pritiskom stavova javnosti o važnosti mršavosti i/ili mišićne mase, ali i pod utjecajem stereotipa o izgledu sportaša te specifičnih stavova vezanih uz pojedine tipove sporta koji naglašavaju tjelesne karakteristike. Doprinos socijalne anksioznosti zbog izgleda može se objasniti evolucijskom teorijom, a doprinos samokritičnosti moguće je objasniti različitim teorijskim pristupima npr. psihodinamskim, humanističkim i biheviorističkim. Negativna ponašanja trenera imaju indirektni utjecaj na razvoj simptoma poremećaja prehrane dok se samopoštovanje nije pokazalo značajnim u objašnjenju poremećaja prehrane u sportaša, što neka istraživanja i potvrđuju. Zaključak: Sportaši muškoga spola pod rizikom su za razvoj poremećaja prehrane, a posebno oni koji percipiraju više socijalnog pritiska zbog prehrane te su samokritičniji i socijalno anksiozniji. Rezultati ovoga istraživanja mogu poslužiti u preventivnom i savjetodavnom radu s mladim sportašima, ali i u edukaciji trenera koji su izuzetno značajne osobe u životu sportaša.

simptomi poremećaja prehrane ; samokritičnost ; percipirani socijalni pritisak ; socijalna anksioznost zbog izgleda

nije evidentirano