crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 853476

Zbornik radova

Autori: Pokrajac-Bulian, Alessandra
Naslov: Stigmatizacija i diskriminacija debljine
( Stigmatization and discrimination of obesity )
Izvornik: Knjiga sažetaka - 24. godišnja konferencija hrvatskih psihologa / Pokrajac-Bulian, Alessandra, Miletić, Irena, Lopižić, Josip (ur.). - Jastrebarsko : Naklada Slap , 2016. 3-3.
Skup: 24. godišnja konferencija hrvatskih psihologa
Mjesto i datum: Opatija, Hrvatska, 9.-12.11.2016.
Ključne riječi: stigmatizacija ; diskriminacija ; pretilost
( stigmatization ; discrimination ; obesity )
Sažetak:
Pretila djeca i odrasli predstavljaju ranjivu skupinu koja je često izložena stigmi i diskriminaciji upravo zbog svoje prekomjerne težine. Stigmatizacija zbog težine javlja se u različitim životnim područjima, a izaziva značajne i iscrpljujuće posljedice po emocionalnu dobrobit pojedinca, socijalno funkcioniranje i zdravlje (Brownell i sur, 2005). Stereotipi temeljeni na tjelesnoj težini i dalje su socijalno prihvatljivi u zapadnoj kulturi, uključuju vrlo raširenu percepciju o pretilim osobama kao lijenima, impulzivnima, nekompetentnima, nemotiviranima, neurednima, nedostatne samodiscipline i samokontrole te snage volje (Puhl i Heuer, 2009). Negativna osuda javnosti vodi ka nejednakosti pri zapošljavanju, korištenju zdravstvenih usluga i obrazovanja te šteti kvaliteti interpersonalnih odnosa. Procjene iz 2008. godine navode da je u SAD-u raširenost diskriminacije zbog težine porasla za 66% u posljednjih desetak godina te se tako približila razinama rasne diskriminacije posebno u odnosu na žene (Puhl i sur., 2008). Iako prevalencija ovoga problema raste, istraživanja su malobrojna, a niti se javne politike bave problemom debljine u cilju promjene stavova javnosti. Stoga se tisuće pretilih mora samostalno nositi s posljedicama stigmatizacije. Stigmatizaciju debljine podržavaju i pojačavaju dijetna i modna industrija, mediji, ali i zdravstveni djelatnici. Tri su kategorije stigmatizacije koju pretile osobe mogu doživjeti: izravnu stigmatizaciju kod koje osoba doživljava javno ismijavanje, stigmatizaciju u okolini koja se pored ostalog odnosi na teškoće zauzimanja sjedala u sredstvima javnoga prijevoza ili na javnim mjestima, te neizravnu stigmatizacija koja se primjerice odnosi na situaciju u kojoj kupci kritički promatraju kolica pretilih osoba pri kupovini (Lewis i sur., 2011). Stigmatizirajuća iskustva koja doživljavaju pretile osobe ne motiviraju na gubitak težine već upravo suprotno, stvaraju barijere u odnosu na promjenu te udaljavaju osobe od aktivnosti koje promoviraju zdraviji životni stil. Preventivni i intervencijski programi često ignoriraju stigmu zbog povišene težine kao i njezine posljedice, a zakonske inicijative povezane s debljinom u načelu izbjegavaju spominjati šire društvene i okolinske uvjete koji su doveli do debljine. Bez prepoznavanja stigmatizacije kao javnozdravstvenoga problema, stigmatizacija pretilih i dalje će povećavati rizik po emocionalno i tjelesno zdravlje tih osoba te će umanjiti učinkovitost preventivnih programa.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija
Upisao u CROSBI: Alessandra Pokrajac-Bulian (pokrajac@ffri.hr), 3. Sij. 2017. u 00:14 sati
Napomene:
Rad je dio projekta 'Biopsihosocijalni aspekti pretilosti' koje financira Sveučilište u Rijeci, Hrvatska (broj: 13.04.1.3.07).



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4