crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 863609

Zbornik radova

Autori: Vidović, Jerka; Brković, Irma
Naslov: Usporedba jezičnih sposobnosti i obiteljske jezične okoline osnovnoškolske djece sa i bez slušnog oštećenja
( Language abilities and home literacy environment of primary school children with and without hearing impairment: a comparison )
Izvornik: 20. Dani psihologije u Zadru. Sažetci priopćenja / Z. Penezić, A. Slišković, V. Ćubela Adorić, Lj. Gregov, M. Nikolić, M. Nekić, J. Ombla, A. Šimunić i A. Tokić (ur.). - Zadar : Odjel za psihologiju, Sveučilište u Zadru , 2016. 134-134 (ISBN: 978-953-331-102-9). / Z. Penezić, A. Slišković, V. Ćubela Adorić, Lj. Gregov, M. Nikolić, M. Nekić, J. Ombla, A. Šimunić i A. Tokić (ur.). - Zadar : Sveučilište u Zadru , 2016. 134-134 (ISBN: 978-953-331-102-9).
Skup: 20. Dani psihologije u Zadru
Mjesto i datum: Hrvatska, Zadar, 19.-21.05.2016.
Ključne riječi: jezične sposobnosti, obiteljska jezična okolina, slušno oštećenje, fonološko dekodiranje, stavovi o čitanju
( language abilities ; home literacy environment ; hearing impairment ; phonological awareness ; attitudes toward reading )
Sažetak:
Cilj istraživanja bio je ispitati i usporediti jezične sposobnosti i obilježja obiteljske jezične okoline osnovnoškolske djece sa i bez slušnog oštećenja. Sudjelovalo je 209 djece od 3. do 8. razreda osnovne škole (10 - ero djece sa i 199 - ero bez slušnog oštećenja). Korišteni su zadaci fonološkog i ortografskog dekodiranja, Test nizova riječi, Test razumijevanja čitanja te Upitnik obite ljske jezične okoline. Prvi problem bio je ispitati primjenljivost tako konstruiranih zadataka jezičnih sposobnosti na gluhoj djeci. Univarijatne karakteristike zadataka pokazale su da su svi zadaci, osim ortografskog dekodiranja, bili teži gluhoj djeci. Drugi problem bio je ispitati razlike u uratku u zadacima između skupina djece koje su testirane usporedbom njihovih distribucija. Rezultati pokazuju da se gluhi u svim jezičnim testovima, osim ortografskog dekodiranja, nalaze ispod prosjeka čujućih, kao i po broju knjiga u kući s obzirom na obiteljsku jezičnu okolinu. Problem je bio i ispitati doprinos mjera jezičnih sposobnosti i mjera obiteljske jezične okoline razumijevanju čitanja. Hijerarhijska regresijska analiza za čujuće sudionike pokazala je kako zadaci i testovi jezičnih sposobnosti objašnjavaju značajan dio varijace razumijevanja čitanja, a od obiteljske jezične okoline, stavovi o čitanju imaju značajan samostalan doprinos. S obzirom na manji broj sudionika, na uzorku djece sa slušnim oštećenjem provedena je korelacijska analiza. Pronađeno je da su jezične sposobnosti povezane s razumijevanjem čitanja, s tim da je ortografsko dekodiranje jednako važno kao i fonološko (za razliku od čujuće djece). Broj članova obitelji povezan je s čitalačkim nav ikama i stavovima o čitanju, a zajedničke čitalačke aktivnosti s roditeljima i vrijeme provedeno s njima s prosjekom ocjena, po čemu se također razlikuju od čujuće djece. Ovi nalazi poklapaju se u većini slučajeva s nalazima iz literature te pokazuju u koj im područjima jezičnog razvoja gluhi pokazuju slabiji uspjeh od čujućih, ali i prostor na kojem se može raditi u svrhu poboljšanja njihovih jezičnih vještina.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Međunarodna recenzija
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija
Upisao u CROSBI: Irma Brković (ibrkovic@ffzg.hr), 27. Vel. 2017. u 10:36 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4