hrvatski

Mogu li diferenciranost i konzistentnost interesa biti pokazatelji profesionalne zrelosti osnovnoškolaca?

Prema Hollandovoj teoriji, profesionalni interesi trebali bi postati sve diferenciraniji i konzistentniji s porastom profesionalne zrelosti, no prijašnja istraživanja nisu pružila jednoznačne rezultate o promatranim odnosima. U ovom radu predstavljene su dvije studije provedene na uzorcima učenika viših razreda osnovnih škola u Hrvatskoj (N1 = 522 ; N2 = 497). Prva studija provedena je online i u njoj su primijenjeni Slikovno-opisni upitnik interesa (SLOPI) i Test informiranosti o zanimanjima (TIZ) kao mjera profesionalne zrelosti. Druga studija temeljila se na testiranju papir-olovka te su upotrijebljeni Upitnik profesionalnih interesa UPI-96 i TIZ. U obje studije pokazalo se da profesionalna zrelost raste u funkciji dobi te da učenice sustavno iskazuju veći stupanj profesionalne zrelosti od učenika. Diferenciranost i konzistentnost interesa nisu rasle u funkciji dobi, dok su djevojčice uglavnom imale višu razinu diferenciranosti i konzistentnosti od dječaka. Pokazalo se da je profesionalna zrelost nisko pozitivno povezana s diferenciranosti te da uglavnom nije povezana s konzistentnosti interesa. Zaključeno je da se mjere diferenciranosti i konzistentnosti ne mogu smatrati mjerama profesionalne zrelosti te da se za potrebe profesionalnoga savjetovanja u osnovnim školama preporučuje, uz mjere interesa, upotreba mjera profesionalne zrelosti.

profesionalna zrelost, RIASEC, interesi, diferenciranost, konzistentnost

nije evidentirano